Pojam
Zlato

Zlato kao najznačajnija plemenita kovina u razvoju novčarstva imala je izuzetno značenje.
Posebno se to odnosi na razdoblje zlatnog važenja bez obzira u kojem obliku je ono bilo prisutno u pojedinoj zemlji.
Uloga zlata, nakon svih pozitivnih učinaka na međunarodnom monetarnom planu pa sukladno s tim i na gospodarskim aktivnostima, s vremenom postaje i kočnica ovih trendova. Razlozi su prvenstveno u disproporciji između raspoloživih količina zlata uopće i razvoja gospodarstva što je često rezultiralo deflacijskim učincima.

Pokušaji restauracije zlatnog važenja nakon njegova napuštanja zbog svjetskih ratova samo je osvježilo pozitivnost pamćenja, ali nije uspjelo u cijelosti restaurirati zlatni standard. Vezivanja pariteta valuta zemalja članica Međunarodnog monetarnog fonda, kao temeljem međunarodnih plaćanja, za zlato ili američki dolar za koji je utvrđen fiksni paritet 35$ = 1 unca čistoga zlata tek je pokušaj restauriranja ovoga standarda.

Gospodarske promjene te izmijenjene okolnosti u financijskom segmentu dovele su do potrebe mijenjanja zatečenog stanja.
Godine 1971. Sjedinjene američke države formalno napuštaju zlatni paritet (premda je on već ranije u praksi bio suspendiran).
Na međunarodnom planu, stupanjem na snagu Drugog amandmana sporazuma o MMF (Second Amendment Articles Agreement) 1978. godine je ova institucija napustila uporabu zlata kao zajedničkog denominatora te su uvedena specijalna prava vučenja (engl. SDR) što je u suštini demonetizacija zlata.
Unatoč ovoj činjenici zlato i dalje ima poseban značaj i mjesto u monetarnoj ekonomiji. Danas je prisutna u obliku monetarne rezerve u mnogim državama svijeta, ali internacionalnih financijskih institucija. Tako -'IMF je imalelj najvećih službenih zaliha zlata na svijetu.
Sukladno dostupnim podacima USA imaju jednu od najvećih rezervi monetarnog zlata - 3.217 tona. Danas se cijene zlata formiraju slobodno na burzama u skladu s ponudom i potražnjom. Najznačajnija je Londonska i burza u New Yorku.

Pregled zlatnih rezervi po državama i institucijama

Država/Institucija Zlato u tonama Postotak u vlasitim FX rezervama
SAD 8,133.5  68.7%
Njemačka 3,407.6  64.6%
MMF 3,005.3  -
Italija 2,451.8  63.4%
Francuska 2,435.4  64.2%
Kina 1,054.0 1.5%
Švicarska 1,040.1  28.8%
Japan 765.2  2.4%
Nizozemska 612.5  51.7%
Rusija 607.7 4.7%
Indija 557.7 6.4%
ECB - Europska centralna banka 501.4  19.6%
Tajvan 423.6  4.1%
Portugal 382.5  83.8%
Venecuela 356.4  35.7%
Ujedinjeno Kraljevstvo 310.3  15.2%
Libanon 286.8  26.5%
Španjolska 281.6  34.6%
Austrija 280.0  52.7%
Belgija 227.5  31.8%
Alžir 173.6  3.8%
Filipini 154.7  12.1%
Libija 143.8  4.6%
Saudijska Arabija 143.0  10.2%
Singapur 127.4  2.3%
Švedska 125.7  8.6%
Južna Afrika 124.8  10.5%
BIS banka 120.0  -
Turska 116.1  5.2%
Grčka 112.4  71.5%

Posebno tržište zlata danas čini i tržište zlatnog kovanog novca (engl. gold bullion coins). Kovan je najčešće u težini jedne unce (31,1 gram) te u dijelovima unce 1/2, 1/4, 1/10 i 1/20 unce (najčešće u finoći 999/1000). Kuju ga zemlje proizvođači zlata ili države koje su značajni trgovinski partneri zemalja proizvođača zlata.
Ovaj novac ima nominalnu vrijednost i naziv novčane jedinice identičan nazivu nacionalne novčane jedinice zemlje izdavatelja, odnosno novčane unije, ili pak je naziv novčane jedinice različit.



 

Srb, Matić, Marković, Monetarne financije