Zlato

Zlato kao najznačajnija plemenita kovina u razvoju novčarstva imala je izuzetno značenje.
Posebno se to odnosi na razdoblje zlatnog važenja bez obzira u kojem obliku je ono bilo prisutno u pojedinoj zemlji.
Uloga zlata, nakon svih pozitivnih učinaka na međunarodnom monetarnom planu pa sukladno s tim i na gospodarskim aktivnostima, s vremenom postaje i kočnica ovih trendova. Razlozi su prvenstveno u disproporciji između raspoloživih količina zlata uopće i razvoja gospodarstva što je često rezultiralo deflacijskim učincima.

Pokušaji restauracije zlatnog važenja nakon njegova napuštanja zbog svjetskih ratova samo je osvježilo pozitivnost pamćenja, ali nije uspjelo u cijelosti restaurirati zlatni standard. Vezivanja pariteta valuta zemalja članica Međunarodnog monetarnog fonda, kao temeljem međunarodnih plaćanja, za zlato ili američki dolar za koji je utvrđen fiksni paritet 35$ = 1 unca čistoga zlata tek je pokušaj restauriranja ovoga standarda.

Gospodarske promjene te izmijenjene okolnosti u financijskom segmentu dovele su do potrebe mijenjanja zatečenog stanja.
Godine 1971. Sjedinjene američke države formalno napuštaju zlatni paritet (premda je on već ranije u praksi bio suspendiran).
Na međunarodnom planu, stupanjem na snagu Drugog amandmana sporazuma o MMF (Second Amendment Articles Agreement) 1978. godine je ova institucija napustila uporabu zlata kao zajedničkog denominatora te su uvedena specijalna prava vučenja (engl. SDR) što je u suštini demonetizacija zlata.
Unatoč ovoj činjenici zlato i dalje ima poseban značaj i mjesto u monetarnoj ekonomiji. Danas je prisutna u obliku monetarne rezerve u mnogim državama svijeta, ali internacionalnih financijskih institucija. Tako -'IMF je imalelj najvećih službenih zaliha zlata na svijetu.
Sukladno dostupnim podacima USA imaju jednu od najvećih rezervi monetarnog zlata - 3.217 tona. Danas se cijene zlata formiraju slobodno na burzama u skladu s ponudom i potražnjom. Najznačajnija je Londonska i burza u New Yorku.

Pregled zlatnih rezervi po državama i institucijama

Država/Institucija Zlato u tonama Postotak u vlasitim FX rezervama
SAD 8,133.5  68.7%
Njemačka 3,407.6  64.6%
MMF 3,005.3  -
Italija 2,451.8  63.4%
Francuska 2,435.4  64.2%
Kina 1,054.0 1.5%
Švicarska 1,040.1  28.8%
Japan 765.2  2.4%
Nizozemska 612.5  51.7%
Rusija 607.7 4.7%
Indija 557.7 6.4%
ECB - Europska centralna banka 501.4  19.6%
Tajvan 423.6  4.1%
Portugal 382.5  83.8%
Venecuela 356.4  35.7%
Ujedinjeno Kraljevstvo 310.3  15.2%
Libanon 286.8  26.5%
Španjolska 281.6  34.6%
Austrija 280.0  52.7%
Belgija 227.5  31.8%
Alžir 173.6  3.8%
Filipini 154.7  12.1%
Libija 143.8  4.6%
Saudijska Arabija 143.0  10.2%
Singapur 127.4  2.3%
Švedska 125.7  8.6%
Južna Afrika 124.8  10.5%
BIS banka 120.0  -
Turska 116.1  5.2%
Grčka 112.4  71.5%

Posebno tržište zlata danas čini i tržište zlatnog kovanog novca (engl. gold bullion coins). Kovan je najčešće u težini jedne unce (31,1 gram) te u dijelovima unce 1/2, 1/4, 1/10 i 1/20 unce (najčešće u finoći 999/1000). Kuju ga zemlje proizvođači zlata ili države koje su značajni trgovinski partneri zemalja proizvođača zlata.
Ovaj novac ima nominalnu vrijednost i naziv novčane jedinice identičan nazivu nacionalne novčane jedinice zemlje izdavatelja, odnosno novčane unije, ili pak je naziv novčane jedinice različit.



 

Srb, Matić, Marković, Monetarne financije

Vezane grupe

  1. Banke
  2. Ekonomija
  3. Financije

Ili pretraži po slovima

  1. A
  2. B
  3. C
  4. Č
  5. D
  6. E
  7. F
  8. G
  9. H
  10. I
  11. J
  12. K
  13. L
  14. M
  15. N
  16. O
  17. P
  18. R
  19. S
  20. Š
  21. T
  22. U
  23. V
  24. Z
  25. Ž