Agencija za naplatu potraživanja, moja prava

 

Agencije za naplatu potraživanja od 2007. godine prisutne su na hrvatskom tržištu a specijalizirane su za naplatu potraživanja koja ugovorom o cesiji preuzimaju od vjerovnika kao što su banke, teleoperateri i komunalna društva.  S obzirom da vjerovnici žele osigurati likvidnost i solventnost te osloboditi obrtna sredstva u poslovanju, ustupaju svoja nenaplativa ili teško naplativa dugovanja i dugovanja pod sudskim procesima, agencijama za naplatu potraživanja koja su znatno učinkovitija u naplati s obzirom na njihovu specijalizaciju poslovanja i tehničku i organizacijsku podršku. 

Tko su agencije za naplatu potraživanja?

Neke od agencija za naplatu potraživanja na hrvatskom tržištu su B2 kapital d. o. o. u vlasništvu nizozemske Ultimo Netherlands, EOS Matrix u vlasništvu njemačkog EOS International, APS Croatia u vlasništvu češke tvrtke APS Recovery, Coface Adriatic u vlasništvu austrijskog Coface Central Europe HoldingaMcGrath&Arthur u vlasništvu istoimene slovačke tvrtkeKredyt Inkaso kojeg je osnovala istoimena poljska tvrtka i dr. 

Od 2010. godine agencije za naplatu potraživanja od banaka su otkupile preko 30 milijardi kuna loše naplativih kredita. Sve veći broj hrvatskih građana na granici je apsolutnog siromaštva što rezultira i nemogućnošću otplate postojećih zaduženja u ugovorenom roku. Prema podacima Financijske agencije, u 2020. godine blokirano je preko 240.000 građana (s ukupnom glavnicom duga od gotovo 16,8 milijardi kuna) te preko 18.000 poslovnih subjekata. Najveći dio duga građana odnosio se na dug prema financijskom sektoru a manji dio na dug prema vjerovnicima iz područja informacija i komunikacije u koje spadaju i teleoperateri.

Što je to cesija?

Cesija je prijenos otuđivog potraživanja, sa dosadašnjeg vjerovnika (cedenta) na novog vjerovnika (cesionara) pri čemu tražbina i dužnik (cesus) ostaju nepromijenjeni. Ugovor o cesiji uređen je Zakonom o obveznim odnosima (članak 80 -89).

Zašto me zove agencija a ne banka?

Prilikom odobrenja kredita ili proizvoda kao što su kreditne kartice, tekući računi i ostali proizvodi i usluge, banke s klijentima sklapaju ugovor kojim osiguravaju naplatu svojih potraživanja u ugovorenom iznosu i roku. Prisilna naplata dugovanja provodi se kada klijenti ne podmiruju obveze u ugovorenom roku a banke u tom slučaju aktiviraju instrumente osiguranja naplate potraživanja kao što su Izjava o zapljeni primanja i Zadužnica ili druga vjerodostojna isprava kojom je moguće pokrenuti ovrhu na primanjima ili novčanim sredstvima dužnika. Ako ni prisilnom naplatom potraživanja banke ne mogu osigurati naplatu, raskidaju ugovor sa dužnikom što znači da glavnicu s pripadajućom kamatom dužnik mora podmiriti odjednom i u cijelosti. Takva potraživanja ustupaju ili prodaju agencijama za naplatu potraživanja koje kao pravni sljednici imaju pravo naplatiti potraživanje sa svim naknadama i troškovima.

Ugovorom o cesiji banke agencijama za naplatu potraživanja ustupaju svoja potraživanja i sva prava koja su do tada imali prema dužniku kao i informacije o njemu.

Za ustup tražbine prema Zakonu o obveznim odnosima nije potreban pristanak dužnika ali su agencije za otkup potraživanja obvezne dužniku poslati Obavijest o ustupanju potraživanja uz koji šalju i Poziv na dogovor o otplati.

Tipični proces koji koristi agencija?

Svakome dužniku agencija za naplatu potraživanja pristupa individualno i za svakoga klijenta procjenjuje mogućnosti plaćanja zaduženja. U komunikaciji sa klijentima agencije za naplatu potraživanja koriste pisanu komunikaciju ili komunikaciju telefonom a neke od agencija sa dužnicima komuniciraju osobno putem svojih zaposlenika koji dolaze na kućnu adresu dužnika. Agencije za otkup potraživanja pod nadzorom su Agencije za zaštitu osobnih podataka i dužne su postupati sukladno Zakonu o obveznim odnosima.

Prilikom naplate zaduženja agencije za naplatu potraživanja sa dužnicima dogovaraju iznos koji su oni u mogućnosti otplaćivati s time da se prilikom otplate zaduženja najprije naplaćuju troškovi ovršnog postupka zatim kamate a tek onda glavnica. 

Agencije za naplatu potraživanja uglavnom nastoje potraživanje naplatiti u izvansudskom postupku a tek u slučaju nepostizanja dogovora pokreću sudski postupak prema dužniku.

Agencije za otkup potraživanja dužnicima nude i nagodbe kao i eventualni otpis dijela duga. Dužnici su također u mogućnosti realizirati kredit u bankama koje odobravaju kredit za otplatu ovrha i blokada ako zadovoljavaju uvjete kreditne sposobnosti. Kreditna sposobnost za realizaciju takvih kredita računa se sukladno Ovršnom zakonu, instrumenti osiguranja i troškovi obrade kredita veći su od troškova gotovinskih kredita a rokovi otplate kreću se do 12 ili do 15 godina.

Koja prava ima agencija?

Ugovorom o cesiji vjerovnici svoja potraživanja ustupaju agencijama za naplatu potraživanja te na agencije prenose i sporedna prava koja su do tada imali prema dužniku kao što su pravo prvenstva naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, pravo na kamate, ugovornu kaznu i sl. što znači da agencije za naplatu potraživanja prema dužnicima imaju ista prava koja su prema njima imalali vjerovnici prije ustupanja potraživanja.

Agencije za otkup potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt sa dužnikom i od njega naplatiti potraživanje koje im je od stane vjerovnika ustupljeno. 

Brojni su građani revoltirani ponašanjem agencija za naplatu potraživanja koje ih nazivaju do nekoliko puta dnevno, u neprikladno vrijeme ili ih osobno uznemiravaju čestim posjetama ili raspitivanjem o njima kod prijatelja i rodbine. Agencije za naplatu potraživanja dužne su djelovati sukladno općoj uredbi o zaštiti podataka.

Zakonom o zaštiti potrošača definirana je i agresivna poslovna politika kojom je zabranjeno svako neželjeno komuniciranje sa potrošačem osim ako se radi o prisilnoj naplati potraživanja u kom je slučaju komunikacija dozvoljena u prikladnoj mjeri. Predsjednici udruga potrošača slažu se da područje prisilne naplate nije dovoljno regulirano i da ne postoji zakonodavni okvir i nadzorno tijelo koje bi strogo reguliralo poslovnu praksu agencija za naplatu potraživanja i eventualno kažnjavalo njihovu neprimjerenu komunikaciju. Građani su prepušteni sebi a sve neprimjerene radnje uglavnom rješavaju putem privatne tužbe.

Postoji li pravna služba ili netko tko me može savjetovati?

Blokirani i ovršeni građani često se obraćaju udrugama za zaštitu potrošača ili udruzi Ovršeni koje im zbog nedovoljno definirane zakonske regulative nemaju dovoljno mogućnosti pomoći pri rješavanju nezadovoljstva s odnosom i praksom agencija za naplatu potraživanja. 

Građani kojima je potrebna pravna pomoć i zaštita a ne mogu osigurati sredstva za plaćanje takve pomoći,  mogu se obratiti Ministarstvu pravosuđa RH sa zahtjevom za odobravanje besplatne pravne pomoći. Zahtjev se može preuzeti na internet stranicama Ministarstva pravosuđa ili osobno u nadležnim upravnim tijelima županija odnosno Grada Zagreba.

Građanima koji su u mogućnosti realizirati kredit za otplatu potraživanja prema agencijama za naplatu potraživanja i tako riješiti problem ovrhe ili blokade svakako je potreban stručan savjet i pomoć u realizaciji kredita i postizanju eventualne nagodbe sa agencijom za naplatu potraživanja koji besplatno mogu dobiti na portalu moj-bankar.hr.

Rokovi zastare

Prema općim odredbama Zakona o obveznim odnosima zastara nastupa kada protekne vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Kad zastari glavna tražbina zastarjele su i sporedne tražbine poput kamata, troškova i ugovorne kazne.

Rokovi zastare za pojedine tražbine propisani su Zakonom o obveznim odnosima. Opći rok zastare je pet godina ako zakonom nije određen drugi rok zastare a tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog tijela javne vlasti, sudskom nagodbom ili nagodbom pred nadležnim tijelom odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare. 

Zastarni rokovi nisu apsolutni a nastupanje zastare ovisi o radnjama vjerovnika i dužnika odnosno o zastoju ili prekidu zastare. Zastoj zastare nastupa kad postoje zakonski uzroci kod kojih zastara nije mogla početi teći a prekid zastare nastupa podnošenjem tužbe ili drugom radnjom od strane vjerovnika prema dužniku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, ostvarenja ili osiguranja tražbine. Nakon prekida zastara teče ispočetka a vrijeme prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok zastare. Zastara se prekida i ako dužnik prizna dug. Dug se priznaje na izravan ili neizravan način poput otplate, plaćanja kamata, davanja osiguranja. Sud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti a prigovor zastare treba istaknuti dužnik u eventualnom parničnom ili ovršnom postupku

Zastara je regulirana Zakonom o obveznim odnosima (članak 214 -246).

Realizacija kredita za otplatu duga prema agenciji za naplatu potraživanja.

Građani čiji su računi blokirani a zadovoljavaju uvjetima kreditne sposobnosti, mogu realizirati kredit za podmirenje duga prema agencijama za naplatu potraživanja. Kreditna sposobnost utvrđuje se sukladno Ovršnom zakonu kojim je propisana minimalna životna osnovica u odnosu na iznos primanja a uvjeti zadovoljenja kreditne sposobnosti uključuju i procjenu statusa zaposlenja i poslodavca tražitelja kredita, postojećih zaduženja i ostalih za banku relevantnih informacija kao što su dodatna primanja i sl. Prilikom realizacije ovakvih kredita, često je uključivanje sudužnika u kreditni odnos a ovisno o iznosu kredita i ponudi banke eventualno je potreban i popis pokretne i nepokretne imovine. Instrumenti osiguranja i dokumentacija potrebna za realizaciju ovakve vrste kredita znatno je opsežnija u odnosu na dokumentaciju i instrumente osiguranja potrebne za realizaciju klasičnog gotovinskog kredita. Kamatne stope i instrumenti osiguranja razlikuju se ovisno o ponudi banke, iznosu kredita i eventualnom individualnom odnosu klijenta i banke. Tipični instrumenti osiguranja su Izjava o zaplijeni primanja, Zadužnica, jamstveni depozit, RIZIKO polica osiguranja, CPI osiguranje otplate kredita, Polica osiguranja života vinkulirana u korist banke i sl. Troškovi obrade kredita kreću se od 1% do 3% iznosa glavnice a rokovi otplate do 12 ili do 15 godina.

Za stručan savjet i besplatnu pomoć pri eventualnoj realizaciji kredita za otplatu zaduženja prema agencijama za naplatu potraživanja, obratite nam se na portalu moj-bankar.hr.

 

Objavljeno: 26.4.2020.
Pogleda: 4851
Tagovi: