21 Oct 2019
Makroekonomija, Financijske institucije, Krediti

Nakon godina stagnacije, pa i kontrakcije, bankarski sektor konačno je prošle godine zabilježio značajniji rast kreditne aktivnosti. Imovina je po prvi puta, nakon 2011. godine bitnije porasla, za 4,4 posto premašivši 408 milijardi kuna. Dodaju li se tome stambene štedionice, imovina sustava približila se nadomak 415 milijardi kuna.

Pozitivne promjene u prošloj godini počele su ubrzanjem konsolidacije bankovnog sustava

Broj kreditnih institucija smanjio se za 5, na 25, zbog triju pripajanja te dvaju izlazaka iz sustava (stečaj i likvidacija). Veneto banka je u listopadu 2018. pripojena Privrednoj banci Zagreb, a Splitska banka pripojena je u prosincu OTP banci Hrvatska. U 2019. trend se nastavio, pripajanjem Jadranske banke Hrvatskoj poštanskoj banci početkom travnja. Ta su kretanja utjecala na razinu koncentracije u sustavu. U ožujku 2018. otvoren je stečajni postupak u Tesla štednoj banci, a u lipnju je u Primorskoj banci započeo postupak redovne likvidacije. Pritom je najveću važnost imalo pripajanje Splitske banke OTP banci Hrvatska u prosincu 2018. Pripajanje je ublažilo stopu rasta imovine banaka i utjecalo na poslovne rezultate za 2018., kao i na pokazatelje adekvatnosti kapitala.

Šest godina pada i stagnacije je prekinuto

U 2018. imovina banaka osjetno je porasla (17,3 mlrd. kuna ili 4,4%) i dosegnula rekordno visoku vrijednost. Zamjetno su porasli domaći depoziti (18,2 mlrd. kuna), osobito depoziti stanovništva, a i kreditna aktivnost ojačala je, posebice gotovinski nenamjenski krediti stanovništvu. Trend dugogodišnjeg rasta te vrste kredita u 2018. zamjetno se dinamizirao, a osobito kredita s dugim rokovima dospijeća i bez zaloga. Plasirani su krediti porasli (3,5%), pa je 2018. prekinut četverogodišnji trend njihova opadanja. U sektoru stanovništva, osim već spomenutih gotovinskih nenamjenskih kredita, porasli su i stambeni krediti, čemu su, drugu godinu zaredom, pridonijele državne mjere subvencioniranja stambenih kredita za mlade. Kod nefinancijskih društava, u skladu s višegodišnjim kretanjima, kreditiranje je najviše bilo usmjereno prema turizmu (djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane). Rast udjela kunskih kredita i kredita s fiksnim kamatnim stopama nastavio se, pa se smanjila izloženost banaka valutno i kamatno induciranom kreditnom riziku.

Krediti dani općoj državi blago su porasli, dok je iznos kredita nefinancijskim društvima bio malo niži negoli na kraju 2017., na što je utjecalo aktiviranje državnih jamstava brodogradnji pri kraju godine. Ipak, prema podacima na osnovi transakcija i taj sektor bilježi povećanje kredita, a ono je, u skladu s višegodišnjim kretanjima, bilo najviše usmjereno prema turizmu (djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane). U sektoru stanovništva, osim već spomenutih gotovinskih nenamjenskih kredita, porasli su i stambeni krediti, čemu su, drugu godinu zaredom, pridonijele državne mjere subvencioniranja stambenih kredita za mlade. Tim je kretanjima vodeći udio stanovništva u sektorskoj distribuciji kredita dodatno ojačao, na 47,6%. U strukturi kredita stanovništvu dominirale su spomenute dvije vrste kredita, stambeni krediti i gotovinski nenamjenski krediti, s udjelima od 41,9% odnosno 39,4%.

 

Godina 2018. bila je povoljna godina i za kredite

U protekloj se godini poboljšala kvaliteta kredita, pri čemu je kao i proteklih godina ključan bio utjecaj prodaja potraživanja. Udio loših kredita pao je ispod 10% – smanjio se s 11,3% na 9,8% – pa se trend poboljšavanja kvalitete kredita nastavio četvrtu godinu zaredom.

Utjecaj Agrokora na dobit banaka

Dobit banaka oporavila se, nakon što je u 2017. bila opterećena troškovima kreditnog rizika grupe Agrokor. U 2018. dobit je porasla za 1.543,8 milijuna kuna zbog snažnog pada troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja. Osim što su u 2018. dodatni troškovi umanjenja vrijednosti povezani s grupom Agrokor bili znatno manji nego 2017., dodatan povoljan utjecaj na dobit banaka imali su i prihodi od prodaje potraživanja (na osnovi ukidanja troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja).

Ubrzao se trend smanjivanja kreditnih institucija

Blagi trend smanjivanja broja kreditnih institucija, prisutan od 2010., u 2018. ubrzao se. Broj kreditnih institucija smanjio se za pet, zbog provedbe triju pripajanja te jednog stečaja i jedne likvidacije. Tako je na kraju 2018. poslovalo 25 kreditnih institucija – 21 banka i četiri stambene štedionice. Osim domaćih kreditnih institucija poslovala je i podružnica kreditne institucije iz EU-a BKS Bank AG, a oko 160 institucija iz EU-a (i Europskoga gospodarskog prostora) obavijestilo je HNB o namjeri neposrednog pružanja uzajamno priznatih usluga na području RH.

U odnosu na kraj 2017. broj banaka smanjio se za četiri. U ožujku 2018. otvoren je stečajni postupak u Tesla štednoj banci, a u lipnju je u Primorskoj banci započeo postupak redovne likvidacije. Veneto banka u listopadu je pripojena Privrednoj banci Zagreb, a Splitska banka pripojena je u prosincu OTP banci Hrvatska. U 2019. trend se nastavio, pripajanjem Jadranske banke Hrvatskoj poštanskoj banci početkom travnja. Ta su kretanja utjecala na razinu koncentracije u sustavu. Pokazatelji koncentracije bankovnog sustava porasli su. Udio imovine prvih pet banaka, koji je duži niz godina oscilirao na razini od oko 75%, porastao je na 81,4%, dok je Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI) za imovinu, koji se godinama sporo povećava, porastao na 1.634. Premda osjetno povećana, njegova vrijednost i nadalje upućuje na umjerenu koncentriranost tržišta. Pripajanje Splitske banke OTP banci Hrvatska osjetno je utjecalo na rast pokazatelja koncentracije, a zamjetan je bio i utjecaj rasta imovine ostalih OSV banaka. Osjetno slabija bila je dinamika rasta imovine grupe ostalih banaka.

Sustavom i nadalje dominiraju banke u stranom vlasništvu. Njihov se broj osjetno smanjio, s 15 na 11, ali im je udio u ukupnoj imovini banaka porastao, doduše vrlo blago, te je iznosio 90,2%. Gotovo polovina iznosa ukupne imovine banaka (48,9%) odnosila se na banke sa sjedištem u Italiji. Slijedile su banke sa sjedištem u Austriji, s udjelom od 29,9%. Udio imovine banaka u domaćem vlasništvu blago se smanjio.

Nakon 6 godina imovina banaka osjetno je porasla

Šestogodišnje razdoblje pada i stagnacije imovine prekinuto je – u 2018. imovina banaka osjetno je porasla (4,4%) i dosegnula rekordno visoku vrijednost. Zamjetno su porasli domaći depoziti, osobito depoziti stanovništva, a i kreditna aktivnost ojačala je, posebice gotovinski nenamjenski krediti stanovništvu.

Zarada banaka se nastavlja

U 2018. godini banke su ostvarile 5,6 mlrd. kuna dobiti iz poslovanja, što je za 1,7 mlrd. kuna ili 43,4% više negoli u 2017. Dobit banaka porasla je zahvaljujući nižim troškovima umanjenja vrijednosti i rezervacija, čije je smanjenje nadmašilo negativne učinke pada gotovo svih prihoda iz poslovanja. Smanjenje tih troškova ponajviše je posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno visokih troškova umanjenja vrijednosti i rezervacija, koji su opteretili poslovni rezultat u 2017. (prvenstveno efekt "Agrokor"), ali i ukidanja tih troškova u sklopu prodaje potraživanja u 2018.

Pokazatelji profitabilnosti porasli u odnosu na 2017.

Pokazatelji profitabilnosti poslovanja banaka porasli su u odnosu na 2017., zahvaljujući pozitivnom utjecaju nižih troškova rizika. Zamjetno manja opterećenost jedinice prosječne imovine tim troškovima te upola manje izdvajanje neto prihoda za njihovo pokriće u 2018. rezultirali su porastom vrijednosti pokazatelja profitabilnosti poslovanja banaka. Pokazatelj ROAA (prinos na prosječnu imovinu, engl. Return on Average Assets) porastao je s 1,0% na 1,4%, a ROAE (prinos na prosječni kapital, engl. Return on Average Equity) porastao je s 5,9% na 8,5%. Povoljna razina ukupne profitabilnosti pod utjecajem je natprosječne vrijednosti pokazatelja kod vodećih banaka, a kod većine ostalih banaka te su vrijednosti zamjetno manje.  Manje ostvareni kamatni prihodi i niska razina kamatnih troškova suzili su prostor za kamatnu zaradu, pa se višegodišnji trend njezina povećavanja, zasnivan na uštedama troškova izvora financiranja, prekinuo. Pad kamatnih prihoda bankama je donio 0,7 postotnih bodova manji prosječni prinos po jedinici kamatne imovine, a pad kamatnih troškova rezultirao je s 0,3 postotna boda manjim prosječnim troškom po jedinici kamatnih obveza. Posljedica toga pad je kamatne razlike, s 2,9% na kraju 2017. na 2,5% na kraju 2018.

Za stare analize profitabilnosti bankarskog sustava čitajte ovdje.

Izvor: Moj Bankar