Od početka hipotekarne krize u SAD-u, kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj i u regiji bile su u stalnom porastu. Početak 2010. donio je stabilizaciju kamatnih stopa u Eurozoni koja je indirektno donijela i svježi val stabilnosti kod (re)financiranja i (re) reinvestiranja u regiju Istočne Europe. To je na domaćem bankarskom tržištu rezultiralo laganim smanjenjem kamata na depozite i kredite.
Oročeni euro depoziti stanovništva u Hrvatskoj oko 4%, u susjedstvu od 2 do 6% godišnje
Kamatne stope na oročene euro depozite stanovništva u regiji jugoistočne Europe nekoliko puta premašuju one u Eurozoni. Dok je prosječna kamatna stopa na depozite u euro valuti za period do godine dana u Eurozoni oko 1,8%, kamatne stope u regiji dostižu i razine od gotovo 6%.
Već kod naših Euro susjeda u Sloveniji, na oročene depozite u prosjeku se dobije kamata od 2,2% godišnje što je malo iznad prosjeka Eurozone. Naš južniji susjed Crna Gora, koja iako nije članica Eurozone, koristi euro kao službenu valutu i ima prosječne kamatne stope od 6% na oročenu štednju.
U Hrvatskoj se na 10.000,00 oročenih eura na rok od 12 mjeseci dobije prosječna kamatna stopa od 4,2% s ponudama banaka koje uglavnom variraju od 2 do 5%. U Bugarskoj i Bosni i Hercegovini, državama gdje je domaća valuta fiksirana uz euro, ponuda banaka slična je kao i u Hrvatskoj – u BiH oko 3,8% , a u Bugarskoj oko 4,8%.
U članici EU-e Rumunjskoj, koja ima Moody`s kreditni rejting sličan Hrvatskoj, pasivne kamatne stope na depozite u eurima su niže od hrvatskih i iznose tek 3,2%. U Makedoniji su iste kamatne stope na razini od 4% dok u Srbiji dostižu i do 5,3%.
Vrlo je nezahvalno u ovom trenutku predviđati buduće kretanje kamatnih stopa na depozite. U Eurozoni, koja ima najveći utjecaj na regiju primjetna je stabilizacija kamatnih stopa na današnjim razinama (od 1,8%), ali odvijanje situacije u PIGS zemljama (Portugal, Italija, Grčka i Španjolska) u narednom razdoblje uvelike će odrediti zbivanja u 2010. i 2011. godini.
Stambeni krediti - Hrvatska među najpovoljnijima u regiji
Iako su hipotekarni krediti i kretanja cijena nekretnina bili uzročnik financijske krize koja još uvijek hara svijetom, razvijene ekonomije odlučile su kao dio mjera gašenja požara, sniziti kamatne stope na stambene kredite. Ta bi mjera trebala potaknuti aktivnosti u cijelom građevinskom sektoru. Rezultat toga je opadanje varijabilnih kamatnih stopa na stambene kredite u Eurozoni s 4,8% na početku 2009. na razinu od 4,2% početkom 2010.
Nažalost, sličan scenarij nije se dogodio i u regiji. Regija jugoistočne Europe ostala je talac nedostatka stranih investicija u 2009. , što je rezultiralo smanjenim obujmom slobodnih eura i restriktivnijim politikama kreditiranja koje su i podignule kamatne stope u državama regije.
Tako kamatne stope na stambene kredite u eurima variraju od 7,4% u Hrvatskoj pa do 10% u Bugarskoj i Bosni i Hercegovini. U bankama u Rumunjskoj stambeni krediti nude se uz prosječne kamatne stope od 8,6%, u Srbiji 9,5% i u Makedoniji 9,6%.
Zanimljiva je situacija u Sloveniji gdje se stambeni krediti nude vezani uz referentni pokazatelj euribor uvećan za maržu od oko 2,5%, tako da trenutne prosječne varijabilne kamatne stope iznose oko 3,6%. Istovremeno slovenske banke nude stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom od oko 7,8%.
Upravo slovenski primjer prikazuje što se adaptacijom eura i relativno stabilnijom makroekonomskom situacijom može očekivati ulaskom Hrvatske u EU.