Zlato kao najznačajnija plemenita kovina u razvoju novčarstva imala je izuzetno značenje.
Posebno se to odnosi na razdoblje zlatnog važenja bez obzira u kojem obliku je ono bilo prisutno u pojedinoj zemlji.
Uloga zlata, nakon svih pozitivnih učinaka na međunarodnom monetarnom planu pa sukladno s tim i na gospodarskim aktivnostima, s vremenom postaje i kočnica ovih trendova. Razlozi su prvenstveno u disproporciji između raspoloživih količina zlata uopće i razvoja gospodarstva što je često rezultiralo deflacijskim učincima.
Cijena zlata u USD po unci
Pokušaji restauracije zlatnog važenja nakon njegova napuštanja zbog svjetskih ratova samo je osvježilo pozitivnost pamćenja, ali nije uspjelo u cijelosti restaurirati zlatni standard. Vezivanja pariteta valuta zemalja članica Međunarodnog monetarnog fonda, kao temeljem međunarodnih plaćanja, za zlato ili američki dolar za koji je utvrđen fiksni paritet 35$ = 1 unca čistoga zlata tek je pokušaj restauriranja ovoga standarda.
Gospodarske promjene te izmijenjene okolnosti u financijskom segmentu dovele su do potrebe mijenjanja zatečenog stanja.
Godine 1971. Sjedinjene američke države formalno napuštaju zlatni paritet (premda je on već ranije u praksi bio suspendiran).
Na međunarodnom planu, stupanjem na snagu Drugog amandmana sporazuma o MMF (Second Amendment Articles Agreement) 1978. godine je ova institucija napustila uporabu zlata kao zajedničkog denominatora te su uvedena specijalna prava vučenja (engl. SDR) što je u suštini demonetizacija zlata.
Unatoč ovoj činjenici zlato i dalje ima poseban značaj i mjesto u monetarnoj ekonomiji. Danas je prisutna u obliku monetarne rezerve u mnogim državama svijeta, ali internacionalnih financijskih institucija. Tako -'IMF je imalelj najvećih službenih zaliha zlata na svijetu.
Sukladno dostupnim podacima USA imaju jednu od najvećih rezervi monetarnog zlata - 3.217 tona. Danas se cijene zlata formiraju slobodno na burzama u skladu s ponudom i potražnjom. Najznačajnija je Londonska i burza u New Yorku.
Pregled zlatnih rezervi po državama i institucijama
|
Država/Institucija |
Zlato u tonama |
Postotak u vlasitim FX rezervama |
|
SAD |
8,133.5 |
68.7% |
|
Njemačka |
3,407.6 |
64.6% |
|
MMF |
3,005.3 |
- |
|
Italija |
2,451.8 |
63.4% |
|
Francuska |
2,435.4 |
64.2% |
|
Kina |
1,054.0 |
1.5% |
|
Švicarska |
1,040.1 |
28.8% |
|
Japan |
765.2 |
2.4% |
|
Nizozemska |
612.5 |
51.7% |
|
Rusija |
607.7 |
4.7% |
|
Indija |
557.7 |
6.4% |
|
ECB - Europska centralna banka |
501.4 |
19.6% |
|
Tajvan |
423.6 |
4.1% |
|
Portugal |
382.5 |
83.8% |
|
Venecuela |
356.4 |
35.7% |
|
Ujedinjeno Kraljevstvo |
310.3 |
15.2% |
|
Libanon |
286.8 |
26.5% |
|
Španjolska |
281.6 |
34.6% |
|
Austrija |
280.0 |
52.7% |
|
Belgija |
227.5 |
31.8% |
|
Alžir |
173.6 |
3.8% |
|
Filipini |
154.7 |
12.1% |
|
Libija |
143.8 |
4.6% |
|
Saudijska Arabija |
143.0 |
10.2% |
|
Singapur |
127.4 |
2.3% |
|
Švedska |
125.7 |
8.6% |
|
Južna Afrika |
124.8 |
10.5% |
|
BIS banka |
120.0 |
- |
|
Turska |
116.1 |
5.2% |
|
Grčka |
112.4 |
71.5% |
Posebno tržište zlata danas čini i tržište zlatnog kovanog novca (engl. gold bullion coins). Kovan je najčešće u težini jedne unce (31,1 gram) te u dijelovima unce 1/2, 1/4, 1/10 i 1/20 unce (najčešće u finoći 999/1000). Kuju ga zemlje proizvođači zlata ili države koje su značajni trgovinski partneri zemalja proizvođača zlata.
Ovaj novac ima nominalnu vrijednost i naziv novčane jedinice identičan nazivu nacionalne novčane jedinice zemlje izdavatelja, odnosno novčane unije, ili pak je naziv novčane jedinice različit.
Srb, Matić, Marković, Monetarne financije