Evo što se događa s vašim kreditom u času prelaska na euro

 


Prvi je korak ulazak u ERM 2 (europski tečajni mehanizam) – razdoblje u kojem je tijekom pripreme za usvajanje eura osigurana stabilnost tečaja u točno definiranom rasponu.

 


U sklopu rasprave treba li Hrvatska i kad uvesti euro analizira se i izbor valute kredita otvoreno je i pitanje što se s kreditima u otplati događa u trenutku prelaska s kune na euro većina građana nema jasnu predodžbu. Fokusirat ćemo se na “tehnikalije” oko otplate kredita u razdoblju pripreme i u trenutku konverzije valute.

Prvi je korak ulazak u ERM 2 (europski tečajni mehanizam) – razdoblje u kojem je tijekom pripreme za usvajanje eura osigurana stabilnost tečaja u točno definiranom rasponu. U tom razdoblju visina rate ovisi o tečaju kune prema euru unutar tih zadanih granica. – Prilikom uvođenja eura odredit će se tečaj konverzije koji će također biti podloga i za konverziju kredita u kunama u one u eurima. Za građane s kreditima vezanima uz euro kreditna obveza ostat će kao i ranije vezana za euro – objašnjava Alen Kovač, direktor ureda za ekonomska istraživanja Erste banke.

No, za dužnika s kreditom u kunama promjene, naravno, ovise o tečaju konverzije, ali i o tome jesu li se zadužili uz fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu. Ako su se zadužili uz fiksnu kamatnu stopu, bitnih promjena nema. – U slučaju dugoročnog kreditiranja u kunama, u scenariju nižeg tečaja eura moglo bi doći do toga da oni koji su uzeli fiksni kredit u kunama dugoročno plate veću kamatnu stopu, odnosno da skuplje plate kredit – tvrde u Addiko banci.

Očekivani pad kamata

Kad je pak posrijedi promjenjiva kamata, nju će od trenutka konverzije iz kuna u euro definirati kretanje euribora, referentne kamate za eurske kredite, a ne više trezorskih zapisa Ministarstva financija.

Povijesno, kamatne stope vezane uz “trezorce” više su od onih vezanih uz euribor pa se može očekivati pad kamatnih stopa i rata kredita. No, kod kredita vezanih uz nacionalnu referentnu kamatu (NRS) to ne znači i “automatsko” prebacivanje na euribor – o pravnom okviru preobrazbe tih kredita odluka bi se trebala donijeti na javnoj raspravi. Promjene u ugovoru o kreditu reguliraju se aneksima. Različite su zemlje primjenjivale različitu strategiju tečajne politike vezane uz konverziju: dok je, Slovenija oslabila tolar, Slovačka je ojačala krunu. Odluči li se Hrvatska oslabiti svoju valutu, glavnica koja prelazi u euro u trenutku konverzije bi porasla, kao i rata kredita. Nasuprot tome, ojača li kuna, glavnica i rata se smanjuju. Iako HNB, čiji je glavni posao osiguravanje stabilnosti cijena i tečaja, može upravljati tečajem svojim instrumentima, na njegov manevarski prostor trenutačno pozitivno utječu i makroekonomske okolnosti.

– Na kunu pozitivno utječe solidan višak u bilanci plaćanja uslijed daljnjeg rasta prihoda od turizma te sve snažnijeg izvoza roba, kao i smanjena percepcija fiskalnog rizika nakon izlaska iz procedure prekomjernog deficita. Štoviše, bankarski sustav već neko vrijeme ostvaruje pozitivnu neto inozemnu poziciju, što otklanja mogućnost bilo kakvih fundamentalnih deprecijacijskih pritisaka po toj osnovi – objašnjava Hrvoje Stojić, a zadrže li se dugoročno takve okolnosti koje opisuje, smanjuje se opasnost od rasta glavnice i rate kredita u trenutku prelaska na euro.

Tečaj nije opasnost br. 1

– Mislim da će HNB tečaj držati relativno stabilnim uz moguću neznatnu aprecijaciju u sljedećih tri do pet godina u skladu s povećanim priljevom deviza od turizma i izvoza roba, kao i direktnih stranih investicija i oživljavanja kreditne aktivnosti. Štoviše, MMF u svojim analizama pokazuje da nominalni efektivni tečaj ne odstupa bitno od procijenjene fer vrijednosti – zaključuje Stojić. Tečaj, čini se, nije opasnost broj jedan za dužnike u trenutku prelaska na euro – u ovom su trenutku oči više uprte u kretanje referentnih kamata – euribora ili NRS-a.

 

 

Izvor: www.poslovni.hr, 19.07.2017.

Objavljeno: 19.7.2017.
Pogleda: 3178
Tagovi: financijske institucije, krediti