Eurodolar

Eurodolar se obično skoristi za označavanje salda u američkim dolarima na računima stranih osoba. Prefiks Euro pojavio se s razvojem tržišta nastalog u Londonu. Dugi niz godina banke izvan SAD prihvaćale su depozite u američkim dolarima. Međutim, tijekom pedesetih godina ovoga stoljeća napetost između SSSR i SAD počela je mijenjati prirodu tržišta. Računi zemalja Istočnog bloka u newyorškim bankama polako su se počeli prebacivati u banke u Velikoj Britaniji. Prebacivanje sredstava bilo je potaknuto zabrinutošću oko likvidnosti i sigurnosti dolarskih depozita držanih u ime zemalja Varšavskog pakta. S rastom tržišta raslo je i zanimanje za primanje i davanje dolarskih zajmova izvan SAD, na koje američke vlasti ne bi imale utjecaja. Tako je došlo do nastanka tržišta u Europi (tj. tržišta eurodolara). Niz drugih čimbenika također je pridonijelo rastu i razvoju tržišta eurodolara, posebice američko zakonodavstvo koje je učinkovito oporezivalo strane osobe koje su se zaduživale u američkim dolarima, i to na temelju zakona koji je sprječavao banke u financiranju dolarskih zajmova u SAD. Danas se tržište eurodolara smatra produžetkom domaćeg novčanog tržišta. Ova dva tržišta očito su blisko povezana. Zapravo, beskamatni bankovni depoziti kod Centralne banke kreću se zajedno s prekonoćnim depozitima eurodolara uz razliku između aktivne i pasivne kamatne stope od 1/16 u prosjeku. Tržište eurodolara je vrlo aktivno, a termini, kako prekonoćni tako i jednogodišnji, redovito su na kotacijama. Svaki dan skupina banaka u Londonu radi kotaciju stopa eurodolara s fiksnim datumom (tj. terminskih stopa), čiji se prosjek koristi za određivanje cijena u komercijalnim swap ugovorima. Kotirane stope određuju se kao stopa LIBOR utvrđena u 11:00 sati prije podne. Kotacije na tržištu eurodolara najčešće nose razliku između aktivne i pasivne kamatne stope s postotkom od 1/8, sa stopama LIBID, LIMEAN i LIBOR koje se odnose na ponudu, tržište na kojem je potražnja veća od ponude te na tržište na kojem je ponuda veća od potražnje.

Zgombić, Business dictionary

Vezane grupe

  1. Ekonomija
  2. Financije

Ili pretraži po slovima

  1. A
  2. B
  3. C
  4. Č
  5. D
  6. E
  7. F
  8. G
  9. H
  10. I
  11. J
  12. K
  13. L
  14. M
  15. N
  16. O
  17. P
  18. R
  19. S
  20. Š
  21. T
  22. U
  23. V
  24. Z
  25. Ž