Burzovni slom

Ono što se događa kad BURZA propadne iz neprirodnih razloga te kad istodobno bankrotiraju brojne financijske institucije. Najveći burzovni krah u ovom stoljeću zbio se 1929- u SAD-u. Otada su bur zovni slomovi mnogo manjeg opsega, ili tek plodovi piščeve mašte. J. K. Galbraith, u svojoj klasičnoj knjizi The Great Crash 1929, pripisao je taj najveći krah utjecaju pet najvažnijih uzroka:
1. Lošoj raspodjeli dohotka u američkom društvu. Smatralo se da 5 posto stanovništva najvišeg sloja dobiva 33 posto ukupnih osobnih primanja.
2. Lošoj korporativnoj strukturi. Dvadesete su godine bile desetljeće burzovnih varalica i lopova koji su pelješili korporacije za goleme svote novca.
3.  Lošoj bankovnoj strukturi. Bilo je previše neovisnih jedinica, a struktura je bila takva da je propast jedne od njih vodila do domino efekta i kolapsa ostalih.
4. Američkoj vanjskotrgovinskoj bilanci. Prvi put u suvremenoj povijesti došlo je do opadanja trgovinskog suficita.
5. Žalosnom stanju ekonomske misli i inteligencije u to vrijeme. Država je donosila odluke koje su bile suprotne najboljim interesima privrede, no nije bilo odgovarajućih podataka o lome kakvo je zapravo bilo ekonomsko stanje.

Mala enciklopedija financija, Privredni vjesnik

Vezane grupe

  1. Dionice
  2. Ekonomija

Ili pretraži po slovima

  1. A
  2. B
  3. C
  4. Č
  5. D
  6. E
  7. F
  8. G
  9. H
  10. I
  11. J
  12. K
  13. L
  14. M
  15. N
  16. O
  17. P
  18. R
  19. S
  20. Š
  21. T
  22. U
  23. V
  24. Z
  25. Ž