Euro moramo uvesti i zbog 500 milijardi duga

 

Kunski krediti dostigli su 40 posto udjela, no kako i dalje dominira eurska štednja, daljnja kunizacija donosi niz negativnih rizika

 

Središnja banka počela je pripremati studiju za uvođenje eura, koja će biti gotova do ljeta, a poslužit će kao osnovni dokument za javnu raspravu. Studija će sadržavati izračune koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu, kazao je Boris Vujčić na susretu guvernera regije koji se u organizaciji magazina Lider peti put organizira u Hrvatskoj. Tema skupa bilo je uvođenje eura, a jedan od govornika bio je i Bas Bakker iz MMF-a.

Kuni treba štednja

Vujčić je svjestan da se oko uvođenja eura nikad neće postići stopostotni konsenzus, no HNB vjeruje da je to ispravan put. Hrvatska je izložena valutnom riziku zbog visoke devizne zaduženosti svih sektora koja premašuje 500 mlrd. kuna, što je više od jednog i pol hrvatskog BDP-a, od čega se 220 mlrd. kuna odnosi na državu, oko 200 mlrd. kuna na poduzeća i oko 80 mlrd. kuna na stanovništvo. Zbog takvog se duga monetarna politika nužno fokusira na održavanje stabilnosti tečaja kao osnovnog preduvjeta za očuvanje financijske stabilnosti.Dva su načina da se smanjuje valutni rizik, jedan da se krene u deeuroizaciju, a drugi da euro postane vlastita valuta. Guverner ističe da je potražnja za kunskim kreditima daleko viša nego prije, kunski krediti rastu i dosegnuli su 40 posto kreditnog portfelja. No, i dalje se štedi u eurima zbog čega dolazi do disbalansa koji bi, nastavi li se tako, mogao dovesti i do tečajnog disbalansa. Vujčić objašnjava da središnja banka ne brani slabljenje, nego jačanje kune, a kad bi išli u rekunizaciju, taj bi proces bio dugotrajan, upitnog uspjeha i s mogućim negativnim efektima. Vujčić je uvjeren da će uspjeti objasniti prednosti eurozone, a uvođenje eura za Hrvatsku bio bi najbolji put i za razvoj investicija i ekonomski rast.

Bas Bakker (MMF) naglasio je da su države koje su dopustile aprecijacije tečaja manje povećale deficit od onih koje su zadržale fiksni tečaj. No, i on je priznao da promjenjivi tečaj može biti problem ako postoji velika izloženost euru putem kredita i depozita. Države koje se odluče za fiksni tečaj mogu računati s poteškoćama po pitanju zapošljavanja i rasta BDP-a.

Kriza može biti bilo gdje

– Šokovi u budućnosti neće biti isti kao u prošlosti; ni euro ni slobodna fluktuacija nisu rješenje za sve. Kriza se može pojaviti pod bilo kojim deviznim režimom – poručio je Bakker na Liderovoj konferenciji. U radu skupa sudjelovali su guverneri Makedonije, Crne Gore, Kosova, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

 

 

 

Izvor: www.večernji.hr, 01.04.2017.

Objavljeno: 5.4.2017.
Pogleda: 1303
Tagovi: financijske institucije