Zašto kamate na kredite padaju sporo?

 

Kamatne stope na kredite padaju od početka 2010. godine, ali zbog visoke cijene kupnje novca i troška rizika, one su još uvijek više nego u većini članica eurozone. Za razliku od onih koji se zadužuju, profitiraju Hrvati koji štede po znatno višim kamatama nego u EU.

Kamatne stope na kredite u eurozoni padale su u krizi, dok su u Hrvatskoj rasle. Zbog normalizacije premije rizika i pada pasivnih kamatnih stopa od početka 2010., kamatne stope u Hrvatskoj padaju, a od kraja 2010. u eurozoni rastu, pokazuje redovita analiza Hrvatske udruge banaka.

Za skupe kredite banaka koje posluju u Hrvatskoj kriva je visoka premija rizika, koja je od 2010. u padu, ali je daleko iznad razine na kojoj je bila prije krize, objašnjava predsjednik HUB-a Zoran Bohaček, ističući da su unutarnje strukturne slabosti države također razlog skupom zaduživanju na svjetskim financijskim tržištima.

Aktualne kamatne stope na kredite stanovništvu i dugoročne kredite poduzećima kreću se uz gornju granicu onih u eurozoni, dok su kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima znatno iznad stopa po kojim se zadužuju poduzeća u EU-u.

Stambeni krediti u Slovačkoj skuplji nego u Hrvatskoj

Prosječna kamatna stopa na stambene kredite kreće se oko šest posto, što je gornja granica kamatnih stopa po kojima se zadužuju klijenti banaka u članicama eurozone. Primjerice, u Njemačkoj prosječna kamatna stopa na stambene kredite iznosi 4,15 posto, Sloveniji 5,22 posto, a u Austriji 5,26 posto.

Da ulazak u Uniju nužno ne znači i niže kamatne stope potvrđuju primjeri Slovačke, Španjolske, Grčke i Portugala, u kojima su danas stambeni krediti skuplji nego u Hrvatskoj.

Što se tiče kamata na potrošačke kredite, prosječna kamatna stopa u Hrvatskoj kreće se unutar prosjeka eurozone, prvenstveno zbog visokih kamatnih stopa na potrošačke kredite u Grčkoj, Portugalu i Slovačkoj, gdje je kamata oko 20 posto. U Francuskoj i Italiji te su kamate dvostruko niže – od 10 do 12 posto.

Visoke kamate na štednju

Kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima su daleko iznad prosjeka u eurozoni, dok su prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima u razini najviših u eurozoni, kažu u HUB-u.

U odnosu na građane koji žive u Uniji, hrvatski građani su u prednosti kada je u pitanju štednja u bankama. Prema riječima Zorana Bohačeka, prosječna kamatna stopa na depozite u Hrvatskoj je za oko dva postotna boda viša nego u eurozoni. 

izvor: net.hr

Objavljeno: 3.5.2011.
Pogleda: 2051
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja