Vrijeme niskih kamata je pri kraju: Stručnjaci upozoravaju čega sve morate biti svjesni ako uzimate kredit

 

Vrijeme niskih kamata bliži se kraju, pa svi koji ulaze u bilo kakve kreditne obveze trebaju dobro kalkulirati koliko rizika mogu podnijeti.

Svima je jasno da nam banke ne odobravaju kredite zato što nas vole, nego zato što zarađuju na nama. Kamatna je stopa cijena koju plaćamo zato što smo posudili nečiji novac, a kamatni je rizik kalkulirana prognoza buduće štete. 

"Kad govorimo o gotovinskim kreditima, fiksne kamatne stope kreću se već od pet posto, ali to su za kredite koji idu na kraći rok otplate. Kada je duži rok otplate, onda se ona malo povećava. Kad govorimo o promjenjivim kamatnim stopama, one su onda od negdje šest posto. Zavisno od banke do banke", pojašnjava Ivona Mijatović Dautović, direktorica portala za financijske proizvode i usluge. 

Krediti se dijele na kratkoročne, koji se odobravaju na rok do godine dana, i dugoročne koji su na rok duži od toga. Ovisno o visini kredita i roku otplate utvrđuju se kamate. Kada netko uz kredit ima dodatne kolaterale kao što je osiguranje, depozit ili slično, kamatne su stope niže. Kada je za kredit jedini uvjet zaposlenost, kamate su više.

"Kad pričamo o kamatnoj stopi općenito na gotovinske i na stambene kredite, HNB je u zadnjih nekoliko godina ograničio kamatu kolika mora biti. Sada je propisana do 9,09, ali efektivna kamatna stopa – sa uračunatim svim troškovima. Po stambenim kreditima ne smije prelaziti 7 posto", ističe Mijatović Dautović. 

Ne čitamo sitna slova ni na ambalaži proizvoda kako bismo provjerili rok trajanja proizvoda, a kamoli na dokumentaciji u banci. Kako bismo se spremni upustili u život s kreditom, nužno je znati da nominalna kamata nikada nije pravi pokazatelj troška. Ona ne uključuje naknade, premije osiguranja ili rok otplate. Efektivna je kamata ta koja će pokazati koliko ćete doista novca vratiti banci.

"Treba se gledati efektivna kamatna stopa, po njoj vidite koliko će vas kredit koštati, a ne samo redovna. Redovna može biti jako mala, a troškovi znatno veći nego negdje gdje je možda kamatna stopa veća, a nema dodatnih troškova. Onda kada gledate efektivnu kamatnu stopu, ona će vam prikazati koliki je vaš ukupni trošak kredita. Treba znati što sve nosi sa sobom čitav niz godina koliko će se otplaćivati, a ne samo u trenutku kada se diže kredit", kaže Mijatović Dautović.

Varijabilna kamata kod stambenih kredita iznosi čak 81 posto

Evo koliko je zapravo kamatni rizik povezan s valutnim rizikom koji su brojni naši sugrađani osjetili na primjeru švicarskoga franka.

"Potražnja za kreditima traži kunske kredite. Ljudi se danas boje valutnog rizika iako to u terminima kuna-euro nikad nije u toj mjeri bilo izraženo da bi se građani tog rizika toliko trebali bojati. Zasad banke imaju pozitivnu situaciju jer rastu transakcijski depoziti u kunama. Zasad one i uz malu potražnju za kreditima imaju prostora da financiraju taj rast potražnje sa kunskim kreditima", ističe Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Postoji li uopće zaštita od kamatnoga rizika?

"Od kamatnoga rizika zapravo nas sad štiti HNB koji je postavio gornju granicu visine kamatne stope koju ne može prelaziti. Prije, u periodu prije deset godina, kamatne stope bile su onolike kolike su sada efektivne kamatne stope koje se ne smiju prijeći. Prije je efektivna kamatna stopa mogla ići do 12,1 posto kada se radilo o kreditima na kraći rok, a sada koji god da je rok, sa svim troškovima ne može prijeći 9 posto", tumači Ivona Mijatović Dautović, direktorica portala za financijske proizvode i usluge.

Uz to, HNB je donio i “Preporuku za ublažavanje kamatnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača” kojom se bankama preporučuje da ponudu kreditnih proizvoda prošire kreditima s fiksnom kamatnom stopom. Naime, podaci pokazuju da je udio varijabilne kamate kod stambenih kredita čak 81 posto, a kamatni je rizik najizraženiji upravo kod kredita s duljim preostalim rokovima dospijeća. Stoga HNB preporučuje građanima da za sve kredite s više od 7 godina dospijeća zatraže od banaka da fiksiraju kamatne stope.

Emisiju pogledajte na: https://dnevnik.hr/galerija/vijesti/hrvatska/vrijeme-niskih-kamata-je-pri-kraju-svi-koji-uzimaju-kredite-trebaju-biti-oprezni-koliko-rizika-mogu-podnijeti---509316.html/61473561/509316

 

 

 

 


Izvor: www.dnevnik.hr, 09.03.2018.

Objavljeno: 14.3.2018.
Pogleda: 2251
Tagovi: financijske institucije, krediti