Vjeruju li Hrvati bankama?

 

Mogu li hrvatski građani vjerovati financijskim institucijama, jedno je od pitanja iz nedavnog istraživanja Banke na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu na koje je 52% studenata, od ukupno 728, odgovorilo DA. Ostalih 48% ne slaže se jer misle da je financijskim institucijama bitan isključivo interes vlasnika (45%) ili da ne rade u korist građana, neodgovorno ulažu, nemaju dovoljno stručnjaka, propadaju itd. (3%).

Istraživanje magazina Banka
Ukupno 48% nepovjerljivo prema bankama

Tek lagana prevaga onih koji odgovaraju da vjeruju financijskim institucijama jer su dokazale a) da mogu čuvati stabilnost sustava, b) omogućiti gospodarski razvoj i c) odgovorno upravljati novcem koji im je povjeren, iznenadila je prof. dr. Marijanu Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta: "U Hrvatskoj ne postoji razlog da se financijskim institucijama ne vjeruje – one odgovorno brinu o štednji građana i pod strogom su kontrolom regulatora koji zahtijevaju vrlo konzervativan pristup upravljanja rizicima.

HNB je i prije globalne financijske krize ograničio rast plasmana te sprječavao ulaganje banaka u složene rizične proizvode. Kreditni portfelj banaka je dobar u usporedbi s drugim zemljama, uključujući i razvijene zapadne europske države". Prof. Ivanov naglašava međutim da je ugled financija pao i bit će ga teško vratiti u narednih 10 godina na razinu na kojoj je bio npr. 2006. Zbog prerizičnog ulaganja, propusta, pohlepe i prijevara dijela institucija, danas se sa sumnjom gleda i na institucije koje odgovorno posluju.

Osim toga na globalnoj razini se i dalje javljaju nova žarišta regionalnih financijskih kriza. "Veliki broj odgovora studenata da se financijskim institucijama ne može vjerovati 'jer im je bitan isključivo interes vlasnika' može biti povezan s padom popularnosti koncepcije neoliberalizma, ali i sa situacijom da je privatni kapital u bankarskoj industriji često djelovao isključivo u vlastitom interesu, bez uvažavanja potreba nacionalnog gospodarstva, održivog rasta i društvene odgovornosti.

Uvijek je pitanje koja je optimalna razina izloženosti rizicima i usmjerenosti na profit uz koju će banke ostati sigurne, stabilne i likvidne; štednja građana sigurna, krediti relativno povoljni; a vlasnici i menadžeri zadovoljni", napominje prof. Ivanov. Za očekivani oporavak hrvatskog gospodarstva i najavljene investicije presudna je stabilnost financijskog sustava, a to znači i povjerenje u sustav i institucije kojima smo povjerili na upravljanje svoju financijsku imovinu. U bankocentričnom sustavu kakav je naš svi, naravno, prvo mislimo na banke čija je aktiva u ukupnom financijskom sustavu oko 80 posto.

Što kažu bankari?
U Zagrebačkoj banci kažu da razumiju stavove studenata, no smatraju da se pitanje povjerenja prema bankama može i pozitivno povezati s interesom vlasnika. Ključno je, objašnjavaju, ulažu li vlasnici kapital radi ostvarivanja jednokratne dobiti ili radi kvalitetne i dugoročno održive dobiti koja počiva na elementima tržišne konkurentnosti, benchmark pristupu u kvaliteti usluga, na dugoročnim odnosima s klijentima te na adekvatnom upravljanju rizicima. S takvim pristupom, ostvarenje održive dobiti nije na štetu klijenata, zaposlenika i javnog i privatnog sektora, naprotiv - oslonac je financijske stabilnosti zemlje i ključ sadašnjeg i budućeg povjerenja, komentar je Zagrebačke banke.

Iz Raiffeisenbanke kratko odgovaraju kako su rezultati ankete u skladu s očekivanjima, uzimajući u obzir uzorak anketirane populacije, dok je za Erste&Steiermärkische Banku rezultat očekivan u okviru objektivnih okolnosti i trenutačne gospodarske situacije. Mišljenja studenata, kažu, treba uzeti u obzir u kreiranju i provođenju buduće strategije poslovanja. “Pozitivnih 52% govori da je stabilnost financijskog i bankarskog sustava koji je, unatoč turbulentnim svjetskim ekonomskim kretanjima, faktor stabilnosti hrvatskog gospodarstva, prepoznata i među studentima.

Činjenica da 48% studenata ima suprotan stav također je indikativna. Tu je prostor za napredak i poboljšanje ukupne kvalitete percepcije bankarskog sektora”, kažu u Ersteu.

Štednja najčešće ipak u bankama
S druge strane, činjenice kažu da je 58% financijske imovine građana upravo u hrvatskim bankama, kako su krajem prošle godine izračunali analitičari Zagrebačke banke na temelju službene statistike. Teško bi novac bio tamo gdje nema povjerenja. Krajem siječnja ove godine oročeni depoziti građana u bankama iznosili su 127 mlrd kuna, pokazala je statistika HNB-a. Depoziti građana rasli su bez obzira na krizu, a to je najbolje priznanje stabilnosti banaka učvršćeno, dakako, državnim sustavom osiguranja depozita.

Vjeruju li onda studenti manje negoli, recimo, njihovi roditelji-štediše? To je važno pitanje za sve financijske institucije kojima su te mlade generacije već danas u fokusu. Ipak bi, da imaju novac, studenti rado odabrali štednju u banci. U upitniku Banke s ukupno 12 pitanja o ulaganjima mogli su se odlučiti za tri prioriteta i njihova najčešća kombinacija bila je banka – stambena štedionica – dodatna edukacija. Banke su dobile 59% glasova, stambena štednja 54%, a edukacija 52 posto.

Izvor: www.banka.hr

Objavljeno: 10.4.2012.
Pogleda: 1353
Tagovi: financijske institucije, makroekonomija