Uz rast BDP-a od 1,5 posto, krediti ne mogu rasti više od 4-5 posto

 

U uvjetima iznimno sporog rasta BDP-a, poput najavljenog 1,5 posto rasta, ni plasman kredita ne može rasti za više od četiri do pet posto, napomenuo je Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, na panel raspravi u sklopu konferencije 'Novi model rasta hrvatskog gospodarstva'.

''Bez rasta kredita nema ni zamaha investicija'', detektirao je Franjo Luković začarani krug, pa poručio vlasti da 'treba poticati samo one koje su uspješni'.
''Fascinira me lakoća s kojom se donose odluke o zaduživanju novih generacija, dok istodobno postoje ogromni potencijali koji nisu iskorišteni'', kritičan je Luković, koji ističe poljoprivredu, prehrambenu industriju, turizam i energetiku kao grane na koje se može osloniti novi razvoj. On ističe da resursi i tržište postoje, pri čemu je odgovornost sviju dinamizirati razvoj čim prije.

''U jednoj maloj ekonomiji kao što je hrvatska, treba se baviti mikrorazinom, a društveni dijalog mora se dići na višu kvalitetu kako bi se pokrenuo razvoj'', mišljenje je Damira Kuštraka. Nedostaje kvalitete na raznim razinama, ocjenjuje, a to je presudno za dobar rezultat.

Unison stav da je 'introvertirani sistem' došao do implozije fascinira pak Miroslava Dragičevića, koji drži da već dvadeset godina spavamo i ne radimo ništa.
''Poruka i molba gospodi Šukera i Popijača je da je istina da pred vratima čekaju renomirani investitori u Hrvatsku, a mi nemamo puta za njihovo dovođenje, jer ne nudimo mete za ulaganje'', kaže Dragičević, pa obećava Popijaču da mu 'sutra može dovesti 10 renomiranih investitora'.

''Hrvatska zaista treba osloboditi ogromne potencijale koje ima, a vlada čini sve da to napravi i u tome ćemo sigurno uspjeti'', optimističan je Đuro Popijač, koji se slaže da se najbrži povrat može ostvariti u sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije, turizma i energetike.

Energetika je ključno pitanje hrvatske samostalnosti, odnosno Popijač je uvjeren da moramo izgraditi nekoliko velikih energetskih objekata, a ističe da za to postoji ogroman investicijski interes. ''Od objave popisa investicija dolaze ponude velikih ruskih i američkih kompanija pa nikakvih problema nećemo imati da izgradimo te objekte'', kaže Popijač, a slična je situacija i za manje sustave pročišćavanja voda.

Najveći interes, gotovo svakodnevan, postoji za obnovu aerodroma i za željezničku infrastrukturu te naravno za turističke projekte.
''Moramo se odlučiti hoćemo li osloboditi investiciju u Dubrovniku ili ćemo se svim silama truditi da ga zaustavimo. Riječ je o milijardu eura vrijednom projektu, koji znači tisuće radnih mjesta'', poručuje Popijač ljut na povlašteni medijski tretman onih koji se investicijama protive.

''Nismo danas sebi postavili pitanje o strukturi hrvatskog gospodarstva, a preskakali smo i pitanja iz prošlosti koja jako opterećuje javnu potrošnju'', otvorio je na kraju raspravu ministar financija Ivan Šuker. Ako zanemarimo nametnutu potrošnju i tranzicijske probleme, teško ćemo naći odgovor za budućnost, jer milijun i pol umirovljenika ne možemo izbrisati, kaže ministar.

''Govoriti o tome da trebamo povećati izdvajanje za drugi stup mirovinskog osiguranja i smanjiti doprinos znači povećati opterećenje gospodarstva'', zaključak je Šukera, pa odgovara Lukoviću uvjeravajući ga da se 'nitko s lakoćom ne zadužuje'.

Zaobilazili su svi i problem čelične industrije, poput željezara i brodogradilišta, koja nisu restrukturirana, a koja će nas koštati 24 milijarde kuna, računajući 12 milijardi koje treba platiti, 8 milijardi danih uz četiri milijarde protestiranih jamstava.

''Danas se cijeli dan govorilo o javnoj upravi i neefikasnosti javnih tvrtki, a prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju čije bi minorne promjene dale mogućnost pregovaranja dočekan je na nož'', kaže Šuker, pa poziva na potporu strukturnim reformama i bolnim rezovima, a uvjeren je da postoje zakonske pretpostavke za rješenje problema koje su poduzetnici detektirali.

''Svi se moramo složiti, a ne da pri pokušaju investiranja nastaju problemi kao što su Varšavska i Rockwool, a da iza tih poduzetnika nisu stali ni poduzetnici'', poručuje Šuker, koji također ističe da je model državnih investicija potrošen.

izvor: seebiz.eu

Objavljeno: 22.11.2010.
Pogleda: 1498
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja