21 srp 2011
Makroekonomija, Financijske institucije, Štednja

Zajednička europska valuta možda neće preživjeti dužničku krizu, smatra MMF. Opciju koja se donedavno mnogima činila nezamisliva, raspad eurozone, sada treba početi ozbiljno razmatrati.



Jučer objavljeno izvješće MMF-a, u kojem stoji da su za eurozonu "sve opcije otvorene" i da se "nad euro nadvila sjena", do sada je najdirektnije priznanje nestabilnosti eurozone. Sutra će se u Bruxellesu sastati lideri Europske unije, s ciljem izrade gospodarskog plana za saniranje dužničke krize u Grčkoj i, dugotrajno, spas eurozone.

Italija i Španjolska su prevelike da bi ih EU spašavala

Londonski Capital Economics taj je sastanak slikovito opisao kao "last chance saloon", prenosi reporter Washington Posta iz Rima Howard Schneider. Iako lideri eurozone i dalje odbacuju mogućnost ukidanja eura, što bi imalo ozbiljan utjecaj na globalno gospodarstvo, treba se ozbiljno zapitati koliko će još dugo zemlje EU biti sposobne održavati "status quo".

Grčku, Irsku i Portugal je EU još i mogla spasiti. No, što će se dogoditi ako financijska injekcija bude potrebna i Italiji? Europa sasvim sigurno neće moći izdvojiti novac koji bi bio potreban za spas trećeg europskog i sedmog svjetskog gospodarstva. Nezavisni ekonomisti skloni su predviđanju da bi stabilne države, poput Njemačke, u tom slučaju mogle napustiti "brod koji tone".

Grčka nije izašla iz eurozone samo zato što si to (još) ne može priuštiti

A čak i ako Njemačka, Francuska ili Engleska budu voljne i dalje snositi troškove saniranja tuđih dugova, u obzir uvijek treba uzeti i mogućnost da će slabije države, poput Grčke, izaći iz eurozone kako bi ponovnim uvođenjem vlastite valute povratile kontrolu nad unutarnjom monetarnom politikom. Jedini razlog zbog kojeg Grčka još nije napustila eurozonu je činjenica da im to trenutno predstavlja prevelik trošak.

Prema istraživanju koje je MMF-u predstavio Mark Cliffe, glavni ekonomist ING-a, napuštanje eura Grčka bi platila padom gospodarske proizvodnje u iznosu i do deset posto. Taj rizik, međutim, kako kriza odmiče, postaje sve prihvatljiviji, upozorava MMF, koji dužničku krizu eurozone trenutno smatra najvećom prijetnjom globalnoj ekonomskoj stabilnosti.

Zbog krize eura raste vrijednost zlata

Drastičan pad povjerenja u euro na globalnom tržištu možda najbolje ilustrira rast cijene zlata, u koje se ulaže sve više sredstava "zarađenih" prodajom državnih obveznica. Cijena zlata jučer je dosegnula rekordnih 1609 dolara za uncu. U samo dvije godine cijena zlata se udvostručila, a malo tko sumnja da će nastaviti rasti i u narednim mjesecima.

Razlog drastičnog porasta vrijednosti zlata leži upravo u obezvrjeđenju papirnatih valuta, posebno eura, koji na međunarodnom tržištu sve lošije kotira. Privatni investitori zbog dužničke krize rješavaju se problematičnih europskih obveznica (ne samo grčkih, već i talijanskih, španjolskih, irskih, portugalskih...) i okreću se špekuliranju sa cijenom zlata, ali (nažalost brojnih korisnika stambenih kredita u Hrvatskoj) i ulaganju u švicarski franak.

 

Izvor: index.hr