Umjesto banaka, glavni izvor financiranja postaju burze

 

Rješenje za oporavak Europska komisija planira uniju tržišta kapitala kao ključ razvoja.

Briselska administracija nada se da naposlijetku ima rješenje za oporavak Starog kontinenta: rast se može otključati jedino smanjenjem ovisnosti o bankama i pronalaženjem novih izvora financiranja stvaranjem unije tržišta kapitala. Bude li Europska više sličila SAD-u, sve će članice profitirati od neometanog kolanja kapitala, a među njima posebno one s najslabije razvijenim tržištima, poput Hrvatske, Slovenije, Bugarske Rumunjske, pokazuje izvješće think tanka New Financial.

Daleko od toga da Europa nema tržišta kapitala. Ima, no ona su različito razvijena, a investitore za ulaganja izvan vlastitih granica priječe stotine barijera, od jezika, poreza, stečajnih praksi, burzovnih pravila...

Da se pravila igre ujednače i harmonizira prema europskom prosjeku, u Hrvatskoj bi najviše koristi mogli imati mirovinski i investicijski fondovi te industrija osiguranja, a time građani i tvrtke koji u njima štede. New Financial izračunao je da bi time imovina pod upravljanjem fondova i osiguravatelja dobila potencijal rasta veći od 101 posto. Isti vjetar u leđa pojedinačno bi dobili izdanja obveznica i dionica, kao i venture kapital.

 

bilijuna dolara

bila bi danas veća tržišna kapitalizacija da su tržišta 
na europskom prosjeku

U brojkama, kao postotak BDP-a, rast prosječne godišnje aktivnosti tržišta kapitala u Hrvatskoj bi iznosio 3,8 posto ili dvije milijarde dolara, s naglaskom da se radi o potencijalu. Tržišna vrijednost na burzi i financiranje korporativnim obveznicama u odnosu na kredite banaka, pak, mogle bi porasti najmanje 50 posto, a u najboljem slučaju se i udovostručiti.

“U mnogim zemljama, aktivnosti na tržištu kapitala bi se više nego udvostručila da su im tržišta razvijena kao europski prosjek čime bi se omogućile ne samo vrijedne nove investicije već i alternativa oslanjanju na financiranje posrnulog bankarskog sektora”, stoji u izvješću.

Namjera da se banke zaobiđu, posebno dok se bave same sobom, a ne kreditiranjem realne ekonomije, izazvalo je kritike da je ideja unija tržišta kapitala anti bankarska.
U Bruxellesu takve ocjene odbacuju, kao i one Finance Watcha da je unija ‘sumnjivo’ usklađena s američkim interesima u sklopu pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, kontroverznim TTIP-om.

U Europskom komisiji poručuju da je unija isključivo europska inicijativa nastala u situaciji kad je 35 posto malih i srednjih tvrtki u eurozoni u 2013. naišlo na zatvorena vrata u banci. Stvaranje unije tržišta kapitala otvorilo bi nove izvore financiranja, posebno malim i srednjim tvrtkama, spustilo cijenu novca i rezultiralo rastom i novim radnim mjestima.

Također, micanje barijera pomoglo bi privlačenju investicija u Europsku uniju sa svih strana svijeta. što joj je nužno da uhvati korak u svjetskoj konkurentnosti. Usporedbe s američkim tržištem ipak su nerealne, a ne bi bilo ni dobro da Europa teži potpunom kopiranju preooceanskoga modela, kažu upućeni.

 

101 posto

rasla bi imovina fondova u uniji kapitala

No, da su manje razlike u Europi, da su sva tržišta hipotetski u posljednjih pet godina bila na europskom prosjeku, to bi bilo otključalo ugrubo četiri bilijuna dolara imovine mirovinskih fondova, a tržišna kapitalizacija na europskim burzama bila bi veća za tri bilijuna dolara, ili za gotovo četvrtinu.

Prvi konkretni koraci prema uniji tržišta kapitala počinju akcijskim planom u rujnu. Dosad je trajala faza konzultacija svih zainteresiranih strana koji su stotine svojih ideje poslali Komisiji.

Najprije na red dolaze izmjene direktive za izradu prospekta kako bi se tvrtkama olakšao i pojeftinio izlazak i potraga za kapitalom na burzi. Potom slijedi oživljavanje sekuritizacije koja bi trebala kreditorima, posebno bankama, dati mogućnost da dio zamrznute imovine pretvore u likvidnu i oslobode novac za kreditiranje tvrtki i stvaranje gospodarskog rasta.

Nitko od upućenih ne očekuje da će se unija tržišta kapitala realizirati u potpunosti u mandatu trenutne Europske komisije, pod palicom Jean Claude Junckera do 2019. godine, no dio barijera će se ukloniti.

Na vrlo dugom štapu ostaju politički iznimno osjetljiva pitanja poput razlika u poreznim sustavima, čije rješavanje zahtijeva jednoglasje svih članica, pa će porezi kočiti tokove kapitala još godinama.

Izvor: Poslovni.hr

Objavljeno: 12.6.2015.
Pogleda: 2368
Tagovi: financijske institucije