Ukidanjem DPS-a 350 mil. kuna manje u proračunu

 

Ukidanjem poticaja na stambenu štednju proračun bi trenutačno izgubio 300 do 350 milijuna kuna godišnje na prihodovnoj strani – upozorio je Ivan Ostojić

Gašenjem stambenih štedionica BDP će pasti 0,17 posto, a nestat će i 3500 do 4000 radnih mjesta u građevinskoj industriji

– Ukidanjem poticaja na stambenu štednju proračun bi trenutačno izgubio 300 do 350 milijuna kuna godišnje na prihodovnoj strani, a prva ušteda 110 milijuna kuna na državnim poticajnim sredstvima vidjela bi se tek 2016. – upozorio je na konferenciji o posljedicama predložene promjene Zakona o stambenoj štednji član uprave Wüstenrot stambene štedionice Ivan Ostojić. Na osnovi istraživanja Instituta za javne financije koje je, da bi apsurd bio veći, naručio ministar financija Slavko Linić, kako bi opravdao gašenje stambenih štedionica, Ostojić je argumentirao i da će proračun izgubiti triput više poreznih prihoda nego što je trošak za državna poticajna sredstva te da će posljedični pad BDP-a iznositi 0,17%. Nestat će i 3500 do 4000 radnih mjesta u građevinskoj industriji i dodatno porasti broj neprodanih stanova.

Krediti im rastu

Ništa manje štete neće donijeti ni poruka koja se šalje investitorima pozvanima u Hrvatsku 1998. da na iskustvima iz svojih zemalja utemelje stambene štedionice. Vlasnici Wüstenrota, koji jedini nije dio bankarske grupacije, dosad su u Hrvatsku uložili 312,35 milijuna kuna. Podatak da imaju najveći udio kredita u depozitima, 90% u odnosu na 54 posto na razini sustava, vrlo je logičan jer je njihovim vlasnicima, koji nisu bankarske grupacije, uistinu interes – kreditirati. Odobrili su 20.195 kredita, što je veličina grada poput Vinkovaca, i imaju 8% udjela u svim stambenim kreditima, uključujući banke.

Neka Linić vidi Vinkovce

– To daje odgovor ministru koji je rekao da želi vidjeti dizalice i stanove koje grade štedionice. Neka pogleda Vinkovce, pa će vidjeti što je samo jedna štedionica napravila – poručio je Zdravko Anđel, predsjednik uprave WSŠ-a. Da u stambenu štednju vjeruju i građani, svjedoči to što na razini sustava kreditiranje pada, u stambenim štedionicama koje kreditiraju uz fiksne kamate raste, a da je sustav nisko rizičan i učinkovit. Udio loših kredita u bankama je 7,07%, a u stambenim štedionicama 1%.

Izvor: Večernji list

Objavljeno: 4.10.2013.
Pogleda: 4916
Tagovi: financijske institucije, štednja