U kojoj valuti štedjeti, a u kojoj dići kredit

 

Alarmantna upozorenja o mogućem raspadu eurozone te sve neizvjesnija sudbina zajedničke europske valute štediše je, kao i one koji planiraju podići kredite dovela pred dilemu u kojoj valuti čuvati novac, a u kojoj se zadužiti. Evo što bi na njihovom mjestu učinili ugledni domaći stručnjaci.

Divljanje tečaja švicarskog franka dobar dio ljeta zadavao je glavobolje dužnicima koji imaju kredite u toj valuti. Uz to, potresi u eurozoni koji su izazvani dužničkom krizom ne prestaju. Nameće se pitanje, u takvoj situaciji financijske nestabilnosti, u kojoj valuti se najisplativije zadužiti, a u kojoj štedjeti.

Što bi oni učinili, upitali smo Josipa Ticu, profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Societe Generale Splitske banke i Davora Majetića, glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. 

Nije dobro sva jaja držati u istoj košari 
"Da ste me pitali prije dvije godine, rekao bih vam da je najbolje štedjeti u švicarskom franku, ali s obzirom da su ga fiksirali u odnosu na euro, on ne može biti puno jači od eura nego što je danas. Iz tog razloga, štednja u švicarskom franku nije jednako atraktivna kao i prije dvije godine, ali je i dalje zanimljiva opcija. Dolar i euro su očigledno valute koje se danas jako puno tiskaju i čija bi vrijednost u budućnosti mogla značajno pasti, ali s obzirom da je Hrvatska eurizirana zemlja, svima koji štede da bi kupili nekretnine svakako bih savjetovao štednju u eurima kako bi izbjegli tečajni rizik.

Od ostalih valuta tu je svakako atraktivan jen, koji je prošao sličnu sudbinu kao i švicarski franak, dok je britanska funta isto dosta oslabila uslijed njihovog duga, deficita i spašavanja banaka", kaže Tica.  Osim preporuke da se štedi u eurima zbog eurizacije, Tica savjetuje da "ne valja sva jaja držati u istoj košari". Ušteđevinu je, kaže, dobro diverzificirati, odnosno raspodijeliti na nekoliko valuta.

Kad je u pitanju podizanje kredita, Tica je mišljenja da je najbolje biti dužan u novcu za koji se procijeni da će u budućnosti najviše izgubiti na vrijednosti.  "U tu kategoriju svakako spadaju švicarski franak, s obzirom na njegovu precijenjenost koju priznaje i Središnja banka Švicarske. Tu su dolar i euro zbog problema u kojima se nalaze, ali svakako i kuna s obzirom na nered u našoj državi koji bi mogao rezultirati deprecijacijom tečaja u konačnici", kaže Tica. 

Šantić: Propast eura malo je moguć scenarij 
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, ističe da je osim cijene kredita važno voditi računa i o drugim faktorima, a posebno o valutnom riziku. Ukoliko se on u startu želi izbjeći, onda izbor pada na kunske kredite koje odnedavno nude neke banke.  Za Šantića je najrazumnija odluka za stambeni kredit – kredit u eurima, jer su oni u ovom trenutku znatno povoljniji od kredita u kunama. (Ovo nije točno- s početkom 9. mjeseca stambene kunske kredite jefitinije od euro kredita imaju Volksbank -4,5% i OTP - 4,99%, te HPB sa 6,45%,  a gotovinski krediti kreću već od 6,99% ili 7,49% op.ur.).

Vrlo je izgledno, kaže, da će tako biti i u bližoj budućnosti, posebno kada Hrvatska uđe u eurozonu. Šantić ocjenjuje da je propast eura malo moguć scenarij, a ukoliko bi se to dogodilo došlo bi, kaže, do prelaska na eventualnu novu njemačku marku.  Dobrim izborom Šantić drži i kredit u kunama, valuti u kojoj dobivano plaće i koja je, uzmu li se u obzir povijesna kretanja, stabilna valuta.  "Bez obzira na stabilnost kune, teško je hrvatske građane pridobiti da štede u domaćoj valuti. Po svemu sudeći, u podsvijesti im je ostao kraj osamdesetih kad su mnogi izgubili novac", kaže Šantić. Iz tog razloga danas se najviše štedi u eurima, što Šantić i osobno preporučuje. Za one koje su skloniji riziku i koji očekuju veću dobit, u obzir dolazi i štednja u francima i jenima, no treba istaknuti da trenutačno kamatne stope na štednju u tim valutama nisu atraktivne.

Kuna i zlato
Da je u (ne)prilici da treba uzeti dugoročni kredit, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić odlučio bi se na kredit u kunama. Zbog nestabilnosti na globalnom valutnom tržištu i činjenice da kunu štiti Hrvatska narodna banka, smatra da je domaća valuta najsigurnija.  "S obzirom na stanje na financijskim tržištima, a znamo da bi situacija mogla biti i gora, pa i dramatična, kuna, valuta koja je stabilna, logičan je izbor. Moguće je da će krediti u domaćoj valuti u budućnosti biti i jeftiniji", kaže Majetić.  Kao što to u kriznim vremenima radi sve više ljudi koji imaju "višak" novca, i Majetić bi ulagao u zlato, a otvoren je i za kupnju dionica i investicijske fondove.

Izvor: danas.hr/novac
Photo: freedigitalphotos.net / Grant Cochrane

Objavljeno: 3.10.2011.
Pogleda: 6527
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije