U Hrvatskoj više nema kredita u švicarcima

 
Kriza u eurozoni još nije gotova, no sve je jasnije da zlato i švicarski franak, krizna utočišta za investitore, gube status.

Kriza u eurozoni još nije gotova, no sve je jasnije da zlato i švicarski franak, krizna utočišta za investitore, gube status.

Presuda prekretnica

Nakon što im je vrijednost posljednjih godina „pumpana“ gotovo jednakom dinamikom kojom je rastao nekretninski balon kao jedan od otponaca krize, tako se sad ispuhava. Zlatu je od početka godine vrijednost smanjena više od 23 posto, a brojne prognoze govore: franak pada, i padat će. A kad se to dogodi, donijet će i olakšanje hrvatskim dužnicima u sad već omraženoj valuti.

I dok hrvatskim građanima zlato nije donijelo nikakvu pomutnju, osim što su ga prodavali za goli opstanak, tečaj švicarskog franka i enorman rast rata kredita valutno vezanih uz njega te povijesna prvostupanjska presuda odštete dužnicima vjerojatno će ući u neke nove udžbenike studenata ekonomije koji će izvlačiti pouke iz krize. No, dok su se krediti u francima megalomanski plasirali netom prije početka šokantnog jačanja valute, u vrijeme njezine deprecijacije, kad se u teoriji čak i isplati biti dužnik, od jedinog takvog kredita na tržištu, gotovinskog za građane, odustala je i KentBanka koja ga je ovo proljeće ponudila na opće iznenađenje financijskog sektora. Na naš upit zašto su to učinili, je li uopće bilo interesa klijenata i kakve su im reakcije na ponudu u francima, nisu odgovorili. No povlačenje kredita znakovito je koincidiralo s nepravomoćnom presudom u korist udruge Franak. Reputacijski rizik vezan uz “švicarce“ i odviše je opasan, a ne zna se je li neku ulogu, makar i “savjetodavnu“, odigrao HNB.

Koliko će i u kojem razdoblju franak oslabjeti, domaći se stručnjaci ustručavaju prognozirati pa čak ni Zdeslav Šantić iz Splitske banke ne želi biti precizan, premda su analitičari iz njegove matične Societe Generale najavili da bi do sredine 2014. trebao deprecirati do 10 posto u odnosu na euro.

– Suzdržan sam u prognoziranju dinamike, no u nekom bi srednjem roku tečaj franka sigurno trebao pasti i olakšati dužnicima. Sigurno je da je ove vrijednosti franka u odnosu na euro i druge svjetske valute teško opravdati jer se trenutačno ne odvijaju neke krizne situacije – ističe Šantić.

Značajnije slabljenje franka RBA analitičari, međutim, očekuju tek nakon zamjetnijeg i stabilnijeg oporavka eurozone i povratka sigurnosti vezane uz dužničku krizu. To bi se, smatraju, odrazilo i na pad tečaja franak/kuna, što bi onda moglo utjecati na smanjenje vrijednosti rata kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, uz nepromijenjene ostale uvjete.

Hoće li CHF pasti na 5,5 kn

Dinamika kretanja tečaja franka u posljednjih 20 godina, koju smo izradili iz arhiviranih tečajnica HNB-a, pokazuje da je odnos franka i kune dosegnuo svoju najcrnju točku u kolovozu 2011., kad je jedan franak vrijedio 6,657 kuna. Na najnižoj je razini bio u lipnju 1993. s vrijednošću 1,875 kuna. Jučer je srednji tečaj franka, prema tečajnici HNB-a, iznosio 6,087 kuna. Ostvari li se prognoza analitičara Societe Generalea o 10-postotnom padu u odnosu na euro, na 1,35 sa sadašnjih 1,23 franaka, dogodine bi se franak mogao spustiti i do 5,5 kuna. Tom bi se vrijednošću ponešto približio 10-godišnjem prosjeku koji, izračunali smo, iznosi 5,15 kuna, no još bi bio jako daleko od 20-godišnjeg prosjeka od 4,75 kuna. Ruku u vatru za prognozu nitko ne bi stavio, no slažu se u jednom – trend neopravdano visokog franka na zalasku je.

Izvor: Večernji list

Objavljeno: 12.8.2013.
Pogleda: 5087
Tagovi: financijske institucije, makroekonomija