U Hrvatskoj u deset godina plaće rasle 65 posto

 

Prije deset godina Hrvati su zarađivali 638 eura bruto, što je bilo dvostruko više od Čeha i Mađara, a gotovo tri puta više od Slovaka. Slovenci su prema bruto plaćama bili ispred Hrvata za približno 300 eura.

Česima je trebalo desetak godina da cijenom rada sustignu Hrvatsku, a budući da je ta zemlja jeftinija za život – standard u Češkoj je i s nešto nižim plaćama veći nego u Hrvatskoj. Slično je i u drugoj tranzicijskoj uspješnici – Poljskoj. Mađarska prema prosječnim plaćama zaostaje za Hrvatskom 300 eura, ali u deset godina u toj su zemlji primanja porasla 2,2 puta, Slovačkoj 2,8 puta, Bugarskoj 2,8 puta, dok je cijena rada u Hrvatskoj rasla 65 posto.

Skupa država, a ne rad
Bruto plaće u Hrvatskoj iznose 1054 eura, od čega 740 eura zaposleni dobiju na ruke, a 314 eura uzima država za poreze i doprinose. MMF je ponovno zagrijao atmosferu u zemlji tvrdnjom da su plaće u Hrvatskoj previsoke te da će se Hrvatska i dalje sporo razvijati ako ne poradi na vlastitoj konkurentnosti.

Izborna je godina, pa ni Vlada nije ostala dužna. Ministrica financija Martina Dalić poručila je kolegama iz MMF-a da Hrvatska neće biti zemlja jeftine radne snage, već da svoj "put k povećanju konkurentnosti gospodarstva vidi u smanjivanju različitih prepreka s kojima se suočavaju investitori, povećanju učinkovitosti javne uprave, posebno na lokalnoj razini, ograničavanju državne potrošnje kroz striktnu provedbu Zakona o fiskalnoj odgovornosti i ukupno poboljšanje poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj".

– Radikalno smanjenje plaća doista nije rješenje, ali trebalo je to činiti postupno. Problem je u tome što Hrvatska gubi vrijeme i sve dok je tako, neće biti ekonomskog rasta, a ako nema rasta, ni proračun neće izdržati pritisak obveza – komentira ekonomist Saša Drezgić. Cijena rada u Hrvatskoj, dodaje, visoka je zbog velikih poreza i golemog javnog sektora, a ne zbog plaća.

Kupovna moć prosječna
Analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević kaže da kupovna moć hrvatskih neto plaća ne odudara od prosjeka, budući da je prosječna cijena dobara i usluga za konačnu potrošnju 75 posto prosjeka EU.
– Standard se može postići jačanjem konkurencije na domaćem tržištu, liberalizacijom trgovine, snižavanjem poreznog opterećenja te jediničnih troškova rada – kaže ona.

Smanjenje zaposlenih izglednije od rezanja plaća

Realna vrijednost plaća u Hrvatskoj pada već treću godinu, u početku je nominalni rast plaća 'pojeo' krizni porez, a ove godine nešto veća inflacija od očekivane. Fina navodi da državni sektor i dalje ima bolje plaće od tvrtki u privatnom vlasništvu, a gotovo dvjesto tisuća zaposlenih zarađuje minimalac od približno 2100 kuna neto.

Sve dok je u zemlji oko tristo tisuća nezaposlenih, visina plaće neće biti presudan faktor, već zaposlenje. Plaće će izbiti u prvi plan kad se nezaposlenost spusti za dodatnih 100 tisuća, a sudeći prema prethodnim godinama, za to će trebati oko pet godina. Kad je riječ o javnom sektoru, idućih se godina očekuje veći pritisak na vladu da smanji broj zaposlenih nego da smanji plaće i tako postigne uštede.

Izvor: Večernji list

Objavljeno: 7.7.2011.
Pogleda: 1707
Tagovi: makroekonomija, štednja, financijske institucije