U 2010. rast depozita i odobrenih kredita, ali je i naplata lošija

 

Prema vrstama kredita stanovništvu, najviši je udio loših kredita od 11,1% u kategoriji ostalih kredita (nenamjenski, potrošački, prekoračenja)

Prema podacima HNB-a, prošla je godina donijela zamjetan oporavak kreditiranja u pojedinim segmentima, stabilan rast depozita te nešto dinamičniji rast aktive banaka u usporedbi s 2009. Ukupni bruto krediti porasli su 8,2% u 2010., pri čemu je rastu najviše doprinijelo povećano kreditiranje poduzeća koje čini gotovo 50% prirasta ukupnih kredita. Krediti poduzećima narasli su tako 9,6% na godišnjoj razini, a rast je pretežito proizašao iz povećanog kreditiranja privatnih poduzeća (+10,6%), s obzirom na to da su krediti javnim poduzećima rasli niskih 0,7%, prenose najnovije PBZ-ove analize.

Najveći dio kredita plasirale su izravno banke, a tek je manji dio realiziran u sklopu modela A u suradnji s HBOR-om. Krediti središnjoj državi su, kao i u 2009., nastavili rasti, no nešto sporijim tempom pa je nakon 35-postotnog skoka zabilježenoga godinu ranije, krajem 2010. iznos kredita plasiranih državi bio 16,7% viši.

Krediti stanovništvu porasli su 3,8%, međutim stvarna je stopa negativna i kreće se oko -1%, dok je nominalna brojka najvećim dijelom rezultat jačanja švicarskog franka uz koji je vezano oko 40% stambenih, odnosno oko četvrtina ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Da je stopa promjene de facto negativna, jasno je i iz podatka da su krediti po kreditnim karticama u 2010. godini sniženi 12,5%, a za kupnju automobila za 18% što nam kaže da je potrošnja kućanstava drugu godinu zaredom bila suzdržana.

Kvaliteta kreditnog portfelja banaka nastavila se pogoršavati u 2010. zbog smanjenog obujma gospodarske aktivnosti koji je doveo do problema s likvidnošću poduzeća, posebice srednjih i malih poduzetnika te nižih dohodaka kućanstava. Udio kredita klasificiranih u kategoriju B i C povećan je sa 7,8% krajem 2009. godine na 10,2% u trećem tromjesečju 2010., pri čemu je udio kod stanovništva dosegnuo 7,5%, a kod poduzeća 15,9% (procjenjujemo da se kod srednjih i malih poduzeća udio kreće oko 20%). Prema vrstama kredita stanovništvu, najviši udio loših kredita od 11,1% nalazimo u kategoriji ostalih kredita (nenamjenski, potrošački, prekoračenja), dok je udio loših kredita u stambenima, kreditima za kupnju automobila te kartičnima znatno niži i kreće se do 4%.

Pogoršana kvaliteta plasmana dovela je do znatnog rasta troškova ispravaka vrijednosti banaka, no banke su prema prvim podacima HNB-a uspjele povećati neto dobit za gotovo 18% na godišnjoj razini (vjerujemo, doduše, da će revidirani podaci pokazati nešto drugačiju sliku s obzirom na to da je u prvih devet mjeseci zabilježen pad dobiti od 5,4%), a dok čekamo detaljna izvješća najvećih banaka, zaključujemo da je navedeno rezultat konsolidacije prihoda i troškova poslovanja - kažu analitičari PBZ-a.

izvor: vecernji.hr

Objavljeno: 14.2.2011.
Pogleda: 3144
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja