U čijem interesu rade kreditne rejting agencije?

 

U posljednje vrijeme, više nego ikada, mnogi strepe od ocjenjivanja rejting agencija. Europski dužnosnici okrivljuju S&P, Moody's i Fitch da namjerno ruše rejting europskim zemljama kako bi dodatno produbile krizu i odvratile investitore od ulaganja u Europu, a stručnjaci ukazuju na potrebu redefiniranja odnosa prema agencijama. Da li svjedočimo "padu rejtinga" rejting agencijama?

Rejting agencije - moj-bankar.hr
Internet stranice tri najjače rejting agencije

Američke agencije brane domaće interese
Agencija Fitch snizila je kreditni rejting Belgiji, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji i Cipru, što je izazvalo vrlo burne reakcije u tim zemljama, ali i u Bruxellesu javlja Večernji list. Osim optužbi za namjerno rušenje rejtinga europskim zemljama, agencije su također optužene da zastupaju isključivo američke financijske interese i da nisu neovisne u svome poslu kao što to tvrde. Europski povjerenik za gospodarstvo i financije Olli Rehn tri je američke agencije (S&P, Fitch i Moody’s) optužio da ganjaju vlastite interese, djeluju u interesu američkog financijskog kapitalizma i ne uzimaju u obzir vrlo oštre i ozbiljne mjere za izlazak iz krize koje su poduzele gotovo sve članice EU.

Direktorica MMF-a Christine Lagarde na Svjetskom gospodarskom forumu koji se održava u Davosu, upozorava da bi neprimjereno i preoštro rezanje potrošenje i štednja pod svaku cijenu u brojnim zemljama moglia ugroziti šanse za povećanje gospodarskog rasta.

– Neke zemlje moraju hitno i u potpunosti provoditi mjere za financijusku konsolidaciju, dok neke druge imaju prostora da istraže i razmisle o tome koje bi im mjere njima najviše odgovarale. Svaka ih zemlja treba prilagoditi svojim potrebama i mogućnostima – , kazala je Lagarde. S njome se složio i američki ministar financija Timothy Geithner koji je kazao da bi preoštre mjere štednje mogle dovesti do novog ciklusa recesije, što se mora spriječiti pod svaku cijenu.

Zašto ne smanjimo rejting rejting agencijama?
Tportal prenosi da se od europskih političara moglo čuti da je vrijeme za osnivanje europske rejting agencije koja će parirati velikoj trojci. Prenose i tekst Phillipa Stevensa, komentatora Financial Timesa, objavljen pod naslovom 'Smanjiti rejting rejting agencijama' u kojem ismijava 'visokoparne ekonomiste iz S&P-a', koji ovoga puta 'dijele lekcije europskim vladama' o tome kako mjere štednje neće biti dovoljne za izlazak iz krize, podsjećajući da su samo prije nekoliko godina rejting agencije svima savjetovale što više rezanja.

Phillip Stevens zaključuje da Standard&Poor's ne razumije političku dinamiku unutar EU-a te ironično dodaje: 'Ne treba biti previše oštar jer su se i ostali akteri krize 2008. izvukli bez kazne. Često čujem da rejting agencije moramo uzimati ozbiljno jer su dio svjetskog financijskog sustava. A  zašto im onda jednostavno ne bismo smanjili rejting? Na nivo smeća.'

U prilog tome ide i nedava izjava predsjednika Europske centralne banke Draghija, koji je rekao da se treba naučiti raditi bez rejting agencija, dok su se Francuska, i prošlog petka Italija, uspjele zadužiti povoljnije odmah nakon sniženja rejtinga.

Hrvatska u strahu
Hrvatskoj je rejting nizak:
u S&P-u i Fitchu imamo BBB- rejting s negativnim trendom, u Moody'su stabilni Baa3.  Dodatno sniženje na razinu špekulativnog ili popularnije "smeća"  donijelo bi dodatne probleme pri zaduživanju države i generiralo ukupno povećanje dugova. Negativne posljedice mogli bi osjetiti i garađani i poduzeća zbog skupljih kredita, a posljedično i cijela ekonomija sa povećanjem nelikvidnosti zbog nedostatka obrtnih sredstava.

Vrlo zanimljiv pregledni rad objavljen je prošle godine u prvom broju za 2011. časopisa "Ekonomska misao i praksa"  Sveučilišta u Dubrovniku pod nazivom  Redefiniranje uloge agencija za kreditni rejting u suvremenom financijskom sustavu.
Pdf možete skinuti sa adrese: hrcak.srce.hr/file/103935

 

Izvor: moj-bankar.hr/vecernji.hr/tportal.hr
Foto: ilustracija Moj-bankar.hr

Objavljeno: 30.1.2012.
Pogleda: 3782
Tagovi: financijske institucije, makroekonomija