Trećina građana može štedjeti, 12% trošit će staru štednju, mnogi planiraju izaći “iz crvenog”, prednost kunskim kreditima

 

U istraživanju koje je za Hrvatsku poštansku banku tijekom prosinca provela agencija GfK, 600 građana odgovaralo je na pitanja o štednji, kreditima i o promjenama koje očekuju u osobnim financijama tijekom 2013

Usprkos gospodarskoj krizi koja traje četiri godine i neizvjesnom oporavku, 29 posto hrvatskih građana nada se da će imati mogućnosti za štednju i tijekom 2013., pokazalo je
istraživanje koje je za Hrvatsku poštansku banku provela agencija GfK. Istraživanje je provedeno u prosincu na uzorku od 600 ispitanika starijih od 18 godina, a dio pitanja odnosi se na štednju i kredite, odnosno ukupno poslovanje s bankama.
Samo 5 posto građana koristit će kredite više nego tijekom 2012., a tek 2 posto računa da će više zaroniti «u crveno». Sudeći po oprezu prema budućim zaduženjima izgleda da su građani unaprijed računali na pad kreditnog rejtinga i neizvjesnost koju to donosi čitavom gospodarstvu.
Ispitanici su klijenti različitih banaka koje posluju u Hrvatskoj, a među njima je desetak posto klijenata HPB-a što odgovara tržišnom udjelu Banke mjerenim brojem tekućih računa građana.
Prenosimo dio najzanimljivijih zaključaka istraživanja o očekivanom ponašanju klijenata banaka u 2013. godini.

ŠTEDNJA: Oko 29 posto hrvatskih građana procjenjuje da će tijekom 2013. godine imati barem minimalnu mogućnosti za štednju - među njima 17 posto odgovara da će štedjeti u kunama, a 12 posto u stranoj valuti. Manje od 4 posto ispitanika odabrali bi neki drugi oblik ulaganja.
Većina građana, 68 posto, zna da u 2013. godini neće imati mogućnosti za štednju. Istraživanje otkriva da 56 posto ispitanika ne može ni kunu ostaviti «na stranu», a još 12 posto smatra da će tijekom sljedeće godine trošiti svoju sadašnju ušteđevinu i ranija ulaganja.

MINUSI, KARTICE I KREDITI: Na pitanje koje će bankarske usluge sljedeće godine koristiti više nego do sada građani naglašavaju rast plaćanja bankovnim karticama na rate (18 posto ispitanika) te rast dopuštenih prekoračenja po tekućem računu (22 posto ispitanika).
Očekujući nastavak krize građani će, dakle, i dalje tražiti oslonac u karticama i dopuštenim minusima kako bi zadržali standard i kupovnu moć. Građani su, međutim, sve oprezniji s granicom svog zaduženja, većina pokušava izaći «iz crvenog», pa samo 2 posto njih očekuje da će u 2013. češće nego ove godine odlaziti u nedopušteni minus.

Prema rezultatima istraživanja štednja građana rast će i sljedeće godine više nego krediti. Naime, 7 posto ispitanika kaže da će štedjeti više nego do sada, a 5 posto planira koristiti kredite više nego ove godine.

KUNSKI KREDITI: Ukoliko im zatreba kredit tijekom 2013. više od polovice građana, čak 58 posto, odlučilo bi se za kune. Svaki peti ispitanik odgovorio je da bi uzeo kredit vezan uz euro, a 11 posto kaže da im je svejedno u kojoj bi se valuti zadužili.

Iako klijenti različitih banaka pokazuju sklonost različitim valutama kunski su krediti očigledno dobili na popularnosti tijekom posljednjih godinu i pol nakon što je HPB 2011. prva na tržištu ponudila stambeni kredit u kunama što su slijedili i drugi. Danas banke, uz kredite vezane uz euro, imaju bogatu ponudu kredita u kunama, a jedan od onih za koje su građani trenutno najviše zainteresirani namijenjen je legalizaciji nekretnina. 

izvor: HPB

Objavljeno: 18.12.2012.
Pogleda: 1696
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja