Tegobe sa švicarcem okrenule građane prema kunskim kreditima

 

Anketa portala Moj-bankar.hr (u desnom stupcu na naslovnici) pokazuje da bi preko 80% naših posjetitelja radije odabralo kunski kredit, što potvrđuje i konkretnija analiza Gfk, doduše u ne tako drastičnom postotku u korist kuna. Za Vjesnik smo analizirali trenutno stanje na tržištu, a Zdeslav Šantić upozorava na ograničen dugoročni izvor financiranja u kunama domaćih banaka.

Prve kunske stambene kredite uvela je ove godine Hrvatska poštanska banka (HPB), a slijedile su je OTP i Volksbanka. U nekoliko mjeseci pokazalo se da je interes za kunskim stambenim, ali i gotovinskim kreditima velik. Ističe to i Vjeko Peretić iz TATA grupe, tvrtke ovlaštene za kreditno posredovanje, vodeći se dosadašnjim iskustvima, ali i rezultatima ankete koju je proveo portal Moj-bankar.hr.

I nedavno provedeno istraživanje GfK Hrvatske pokazuje da bi nešto više od pola hrvatskih građana odabralo kunu kao valutu za podizanje kredita. Na pitanje u kojoj bi valuti uzeli kredit za adaptaciju stana, 56 posto ispitanika odlučilo se za kunu, a gotovo četvrtina njih, ili 23 posto, za euro. 

»To ne znači da su kunski krediti bolji od onih u eurima, već omogućuju klijentima da odaberu hoće li ga otplaćivati u valuti u kojoj primaju plaću ili u eurima. Građanima je napokon omogućeno da otplaćuju rate bez valutne klauzule, što su uostalom i sami tražili«, napominje Peretić. 

Kamatne stope na kunske stambene kredite kreću se već od 4,5 posto, a veliku ulogu u odluci o toj vrsti zaduženja igra i rok u kojem banka jamči fiksnu kamatu. Taj rok, ovisno o banci, iznosi od jedne do dvije godine i to razdoblje zapravo je prijemosnica kako bi klijenti bili zaštićeni od nekih većih promjena na valutnom tržištu i ostalih nuspojava uzdrmane ekonomije. U praksi, građani često važu između bankarskih ponuda pa nekad prevlada ona u kojoj je zajamčena fiksna kamata na dulji rok. No, niti jedna banka ne nudi fiksnu kamatu za cijelo vrijeme otplate kredita, kaže Peretić. 

Ipak, bez obzira na sva zbivanja, banke su snizile kamate na gotovinske i stambene kredite i taj je trend obilježio proteklo razdoblje. Osim kunskih stambenih kredita banke, dodaje Peretić, nude i gotovinske uz kamate već od 7,5 posto, a za njima također vlada velik interes.

Kad je riječ o promjenama vezanima uz kunske kredite koje bi mogle uslijediti nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, dakle uvođenjem eura, Peretić objašnjava da će se odrediti službeni referentni tečaj, pa će se cijene konvertirati prema njemu, kao što je to bilo u Sloveniji. U tom smislu, matematički ne bi smjelo biti nikakvih promjena, a hoće li do tada tečaj biti viši ili niži nego danas, teško je prognozirati. 

Peretić zaključuje da su građanima kunski krediti najzanimljiviji zato što nema valutnog rizika, a očito je da još postoji strah zbog scenarija sa švicarskim frankom, ali i mogućeg sličnog slučaja s eurom. 

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, tvrdi da stambeni kunski krediti eliminiraju većinu valutnog rizika na dugi rok.  Ipak, treba naglasiti da je sukladno dosadašnjim kretanjima tečaja euro-kuna u posljednjih gotovo 20 godina taj rizik bio minimalan, a značajnije promjene u tečajnoj politici Hrvatske narodne banke Šantić ne očekuje. 

Kako objašnjava, najveći je nedostatak kunskih kredita što su dugoročni izvori financiranja u kunama za domaće banke uvelike ograničeni. Samim time, i cijena tih kredita za stan osjetno je viša nego onih eurskih. I kamatne su stope na kunske kredite volatilnije, upravo zbog već spomenutih ograničenih kunskih izvora financiranja, napominje Šantić.

Stoga, većina građana uzimajući u obzir cijenu, ali i dugogodišnju stabilnost nominalnog tečaja euro-kuna ipak preferira kredite vezane uz euro. Nadalje, Hrvatska kao malo i otvoreno gospodarstvo vjerojatno neće odugovlačiti s pristupanjem u eurozonu, bez obzira na aktualne probleme, stoga se očekuje da će se dobar dio trenutnog portfelja stambenih kredita u kunama morati konvertirati u eure, zaključuje Šantić. 

U Erste banci potvrđuju da je interes za kratkoročnim kunskim gotovinskim kreditima ove godine vrlo izražen. U prvih pet mjeseci, prije uvođenja gotovinskih kunskih kredita s rokom otplate do sedam godina, ta je banka plasirala više od 3100 gotovinskih i poljoprivrednih kredita u kunama, vrijednih više od 64,2 milijuna kuna.

Izvor: Vjesnik
Foto: Stock.xchng/Moteey

Objavljeno: 16.11.2011.
Pogleda: 2906
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije