09 lis 2014
Financijske institucije

Ministarstvo financija stalo je na stranu dužnika i povuklo je svoje siječanjsko tumačenje po kojem banke mogu samostalno, bez ugovaranja s klijentima, određivati parametre za promjenjive kamate u starim kreditima. Bankari su se pozivali baš na to tumačenje, odbijajući dužnike u “švicarcima” koji su od njih tražili povrat kamata po pravomoćnoj sudskoj presudi. Tvrde to iz Udruge “Franak”, pišeSlobodna Dalmacija

Osim toga, Goran Aleksić, pravni koordinator te Udruge koja je cijele ove godine više puta tražila od Ministarstva da povuče tumačenje, objašnjava da su se banke pozivale na to tumačenje odbijajući dužnike u “švicarcima” koji su tražili povrat preplaćenih kamata ili smanjenje rate na temelju srpanjske pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda, kojom je utvrđeno da je sedam banaka od 2003. do 2008. imalo ništetne promjenjive kamatne stope koje su mijenjane jednostranom odlukom banke.

Aleksić veli da tumačenje zakona nikako ne može biti iznad sudske odluke ili zakona. Tako u “Franku” ističu da je sada napokon resorno ministarstvo poslalo dopis bankama da se prestanu pozivati na njihovo tumačenje. Taj će dopis “Franak” objaviti u četvrtak, na svojoj press-konferenciji na kojoj će predstaviti i drugu rundu predložaka za svoje članove koji će ih moći koristiti da bi od banaka zatražili povrat preplaćenih kamata.

 

Vele, to je posljednji pokušaj izvansudskog mirnog rješenja vraćanja preplaćenih kamata dužnicima. Već su bili pripremili dvije vrste špranci koje su banke odbile, a dužnici su sami birali hoće li tražiti isplatu preplaćenih kamata u odnosu na početnu kamatu ili reobračun glavnice kredita i smanjenje mjesečnih rata.

No, to nije sve: iz ove udruge pripremaju predložak optužnih prijedloga kojim će svaki dužnik moći prijaviti svoju banku nadležnom prekršajnom sudu. Računaju da bi to banke moglo koštati osam milijardi kuna.

– Podizanje prekršajne prijave ne stoji ništa, samo je treba odnijeti na prekršajni sud. Naime, odredbom Zakona o potrošačkom kreditiranju, banke su bile dužne ugovoriti promjenjivi parametar i fiksni dio marže za kredite s promjenjivim kamatama koji su podignuti prije 2010.

Za taj je prekršaj predviđena kazna od 80.000 do 200.000 kuna, a predviđena je kazna i za odgovorne osobe u pravnim osobama. Mi ćemo pozvati dužnike da pojedinačno prijave banke. To bi banke moglo stajati skuplje nego da se nagode s dužnicima na temelju pravomoćne sudske presude iz srpnja i vrate novac koji je preplaćen za kamate koje su podizale jednostrano – kaže Aleksić.

Podsjetimo, u srpnju je Visoki trgovački sud – nakon što se osam banaka žalilo na prvostupanjsku presudu kojom je bila utvrđena ništavnost jednostranog podizanja kamata i valutna klauzula – potvrdio presudu samo za promjenjivu kamatu, ali ne i valutnu klauzulu.

Presuda se odnosi na kredite u švicarskim francima podignute od rujna 2003. do prosinca 2008. godine u Zagrebačkoj, Privrednoj, Splitskoj, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria i OTP banci, a izuzeta je Sberbank koja je u ugovorima imala parametre.

Nikakve mjere temeljem kojih bi banke bile dužne postupati, nije ta presuda donijela, već dužnici sami mogu na temelju te presude tražiti od banaka povrat preplaćenih kamata, a ako ne uspiju mirnim putem, mogu privatnim tužbama.

Izvor:Jutarnji.hr