Svježi novac bankama je hvalevrijedan, ali ne rješava glavni problem - rizik

 

Sa svježih 3,9 mlrd. kuna u financijskom krvotoku HNB se nada da će krenuti investicijski ciklus koji bi konačno potaknuo oporavak.

Nakon današnjeg sastanka bankara s guvernerom trebali bi se doznati detalji novog pokušaja oživljavanja zamrlog kreditiranja.

Sa svježih 3,9 milijardi kuna novca u financijskom krvotoku u HNB-u se (po četvrti puta) nadaju da će poduprijeti investicijski ciklus tvrtki koji bi konačno potaknuo izlaz iz krize. Ono što još nije jasno što je Vujčićev tajni sastojak zbog kojeg će banke jače kreditirati ako je u sustavu dnevni višak novca oko šest milijardi kuna? Osim realnog stanja u gospodarstvu koje se pogoršava, zabrinjava snažnan pad poslovnog optimizma, pokazuju podaci HNB-a. Industrijska proizvodnja je u padu, građevina tone 19 kvartala zaredom i svaku iskru optimizma efikasno ugasi nonšalantno spominjanje poreza na nekretnine.


3,9milijardi

kuna svježeg novca otvara HNB bankama za kreditiranje
Robna razmjena također je niža nego ranije; uvoz se znatno smanjio, a izvoz stabilizirao sa srpanjskim padom od 1,2 posto prema prethodnom tromjesečju. Nakon nešto bolje turističke sezone, nezaposlenost opet raste pa je brojka onih bez posla dosegnula 356.311. U privatnom sektoru radna mjesta nestaju svakodnevno, posebno u industriji, građevinarstvu i uslugama, dok je država nastavila zapošljavati. Ne samo da realne plaće kontinuirano padaju već se na tržištu rada očekuju daljnje pogoršavanje. U takvim uvjetima tvrtke i građani se razdužuju, a kredite treba jedino država i njena poduzeća pa je pitanje kakav se uspjeh može očekivati od HNB-ovog poteza? Stručnjaci upozoravaju da nije riješen glavni problem - rizik.


6milijardi

kuna već iznosi prosječan višak novca u opticaju
"Bolje tvrtke ne investiraju jer potrošnja pada, a one u problemima su fokusirane na domaće tržište na kojem nema znakova oporavka te će od novca profitirati državne tvrtke", kaže jedan naš sugovornik. Zdeslav Šantić iz Splitske banke smatra da "ne treba očekivati značajne promjene trendova, no mjere bi trebale biti blago pozitivne za kreditnu aktivnost prema tvrtkama". Nema li skriven as u rukavu, potez HNB-a prije bi se mogao protumačiti kao smanjenje regulatornih troškova što bi ih demotiviralo banke da se razdužuju uz bonus efekt ublažavanja nepoželjnih pritisaka na slabljenje kune.

Izvor: Poslovni.hr

Objavljeno: 28.11.2013.
Pogleda: 6283
Tagovi: financijske institucije