Stručnjaci: Jedino rješenje - konverzija kredita iz franka u euro

 

Prema mišljenju Tomislava Ćorića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, banke se moraju odreći dijela naknade za konverziju, a ostatak troška konverzije neka plate klijenti ili država, ako je riječ o manjim iznosima.

Fiksiranje tečaja na 5,8 kuna stručnjaci ne smatraju pretjerano dobrim rješenjem. »Dugoročno gledano, to je za klijente relativno skuplja opcija jer je i taj tečaj preskup. Kao vatrogasna mjera, ovaj prijedlog može poslužiti jer nudi mnogo bolju alternativu od prethodno predloženog modela produženja otplate«, ocjenjuje Vjeko Peretić, direktor portala Moj-bankar.hr. S druge pak strane, prijedlogom o snižavanju kamata Peretić je vrlo ugodno iznenađen. »Za građane to bi bilo vrlo dobro rješenje, ali bi bankama to uzrokovalo gubitke. Pitanje je bi li se sve banke mogle nositi s takvim gubicima«, ocjenjuje Peretić. Dodaje da bi najbolja opcija bio poček na otplatu glavnice. »Međutim, pitanje je bi li banke pristale na poček za toliki broj klijenata«, tvrdi Peretić.

Drugi Vladin prijedlog tiče se izmjena Zakona o porezu na dohodak. Taj prijedlog još nije razrađen, ali bi se vjerojatno odobrile porezne olakšice za građane zadužene u franku. Međutim, iako je namjera dobra, Vlada bi time zadirala u porezni zakon izlazeći u susret određenoj skupini građana, čime bi dodatno zakomplicirao porezni sustav. U svakom slučaju, Vladini napori novi su pokušaj da se »švicarska omča« oko vrata više od 70.000 građana barem malo olabavi.

Naime, prethodni Vladin pokušaj neslavno je propao, jer je zanemariv dio građana zainteresiran za model koji je Vlada s predstavnicima osam banaka dogovorila sredinom lipnja. Podsjetimo, Memorandumom o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita banke su pristale osigurati do 2013. produljenje rokova otplate stambenih kredita tako da se iznos anuiteta prilagodi platežnoj sposobnosti korisnika, s tim da rok otplate može biti najviše 40 godina odnosno do 75. godine života dužnika.

 

Navedenim Memorandumom banke provode izmjene ugovorenih uvjeta stambenih kredita vezanih uz švicarski franak bez naknade, dok javni bilježnici za potvrdu (solemnizaciju) dodatka ugovora o kreditu zaračunavaju višestruko nižu naknadu od uobičajene, odnosno naplaćuju oko 300 kuna. Međutim, kada je čula da im se nudi produljenje ionako predugih rokova otplate za još desetak godina, većina građana samo je odmahnula rukom.

Prema mišljenju Tomislava Ćorića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, jedino održivo rješenje je da svi krediti vezani za franak budu konvertirani u kredite vezane za euro, jer nijedna druga valuta ne može biti referentna. »Banke se moraju odreći dijela naknade za konverziju, a ostatak troška konverzije neka plate klijenti ili država, ako se radi o manjim iznosima«, smatra Ćorić. »Sva ostala rješenja su kratkoročnog karaktera. Treba se držati sidra, a sidro je euro«, ističe Ćorić.

Izvor: Vjesnik.hr

Objavljeno: 5.8.2011.
Pogleda: 2002
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije