Spašavanje eura dobro je i za domaću valutu

 

Važno je što se sada može očekivati i sporiji rast švicarskog franka koji je zbog krize u eurozoni pokazivao značajan uzlet. To je već zabrinulo i domaće korisnike kredita u toj valuti

Europska unija, potpomognuta MMF-om, s čak 750 milijardi eura brani tečaj eura. Mjere, a prije svega ozbiljna spremnost zemalja EU u sprečavanju jače krize i spremnost Grčke da provede reforme, trebale bi pomoći u odvraćanju špekulanata i stabiliziranju tečaja i burzi, što je na svjetskim tržištima bilo vidljivo već jučer jer su svi indeksi porasli.

Važnije je to što se sada može očekivati i sporiji rast švicarskog franka koji je zbog krize u eurozoni pokazivao značajan uzlet. To je već zabrinulo i domaće korisnike kredita u toj valuti s obzirom na to da su mogli očekivati njihovo poskupljenje. Iako su sredstva pomoći EU i MMF-a za oporavak zemalja u teškoćama visoka, pa su se mnoge zemlje zato trebale i zadužiti, svima je jasno da bi bez njih europska financijska stabilnost bila ugrožena.

A takvo što utjecalo bi i na našu zemlju jer bi ulagači posebnu averziju pokazali prema novim zemljama članicama i onima koje još nisu u članstvu. Hrvatska bi to dodatno osjetila i zbog vlastitih problema, od visokih deficita do vanjskog duga. Troškovi zaduživanja poskupjeli bi, a to bi onda vjerojatno značilo i novi paket domaćih mjera.

Dakle, koliko god možemo trenutačno biti zadovoljni time što naša zemlja nije članica EU, kao ni eurozone, jer nema potrebe sudjelovati u spašavanju nekih zemalja, zadovoljstvo moramo pokazati i zato što je ta pomoć neizravno pomogla domaćem tržištu. Ali, njegova će disciplina u budućnosti morati biti još stroža. Naime, sigurno je da će nadzor nad zemljama članicama EU sada biti pojačan, a posebno će to vrijediti za nove članice.

Sigurno je i da će se postrožiti ulazak u EMU, pa ćemo stoga i na tom planu morati pokazati veću disciplinu koja se odnosi na stabilnost domaće valute. Hoće li oporavak na europskom tržištu biti dugoročan, nitko od analitičara sa sigurnošću ne može prognozirati. Naime, i nedavno doneseni paket pomoći EU i MMF-a za Grčku, vrijedan 110 milijardi eura, nije bio spasonosan, pa je tečaj eura tako prošlog tjedna potonuo na najnižu razinu u više od godinu dana.

– Razlog tog neuspjeha bila je nesigurnost na tržištu i nepovjerenje u mogućnost Grčke da doista uspije provesti reforme na koje je morala pristati da bi dobila pomoć, a dijelom i špekulativno i neracionalno ponašanje investitora – kaže Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen Consultinga.

No, ako se spremnost za reforme pokaže ozbiljnom, kao što je bila i odluka EU o financijskoj pomoći, onda bi i jučer započeti oporavak financijskih tržišta mogao biti dugoročniji. Što dodatno ovisi i o razmišljanju ulagača.

– Oni se mogu fokusirati ili na probleme zemalja EU ili na dobre poslovne rezultate europskih i američkih tvrtki – kaže Vilim Klemen, direktor Momentum brokera.

izvor: vecernji.hr , Lidija Kiseljak

Objavljeno: 11.5.2010.
Pogleda: 1683
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja