Rohatinski: Pogriješili smo što u jeku krize nismo zvali MMF

 

I Vlada i ja osobno mislili smo da nam MMF nije potreban i da možemo sami ako poštujemo pravila struke, istaknuo je guverner.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u opširnom govoru pred sudionicima konferencije Zagrebačke burze u Šibeniku rekao je kako sada smatra da je bila greška što u jeku krize Hrvatska nije pozvala MMF. U jednom trenutku zaprijetio je moratorij, na što je HNB promtno reagirao otpuštanjem trećine deviznih rezervi, odnosno pet milijardi eura. Tada je alternativa toj odluci bio poziv MMF-u.

- I Vlada i ja osobno mislili smo da nam MMF nije potreban i da možemo sami ako poštujemo pravila struke. I sada bih učinio isto, ali mislim da je to tada bila greška jer nisu uslijedile strukturne reforme kojima se trebao smanjiti fiskalni deficit i usporiti pad ekonomije, poručio je guverner. Rohatinski je podsjetio da je prije godinu dana na istome mjestu ponudio 10 milijardi kuna za investicije.

- Nije to tada bila floskula. Nudim ih i sada, no od 10 milijardi koje sam tada ponudio, mi smo dvije prebacili bankama i HBOR-u, a iskorišteno je samo 700 milijuna kuna i, zapravo, to je ključni problem. Suštinski problem Hrvatske je kombinacija neodržive fiskalne politike i visoka razina inozemnog duga koji je ove godine već dosegao 101 posto BDP-a. Cijeli prirast duga ostvaruje država, dok privatni sektor smanjuje zaduženost, dodao je Rohatinski.

Za razliku od Zdravka Marića, državnog tajnika u Ministarstvu financija, koji je izračunao da će državi 2011. godine trebati 30 milijardi novih zaduženja za financiranje deificita i novi dug, Rohatinski je rekao da će već ove godine trebati 45 milijardi kuna, odnosno 15 posto BDP-a. Sugerirao je Vladi da bitno smanji proračunski deifict, promijeni stukturu rashoda s potrošnje na investicije.

- U kratkom roku treba nam restrikcija domaće potrošnje, od plaća nadalje, rekao je guverner. Ako Vlada napravi takav zaokret, HNB će osigurati dodatnu likvidnost, održat će kupovnu moć novca, ali i povećati zaštitu banaka od loših plasmana koji su već dosegli 10 posto svih kredita.

izvor: vecernji.hr

Objavljeno: 29.10.2010.
Pogleda: 1167
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije