04 tra 2011
Makroekonomija, Financijske institucije

Guverner HNB-a smatra da na učinke mjere kojom je oslobodio 6,3 milijarde kuna treba još pričekati.

Pomalo je nevjerojatno koliko je jedna mjera, koja je samo trebala stimulativno djelovati na hrvatsku ekonomiju, izazvala neviđenu medijsku zbrku i dvojake komentare. Riječ je o potezu guvernera središnje banke Željka Rohatinskog kojim je oslobodio 6,3 milijarde kuna kako bi bankama olakšao kreditiranje poduzeća.

Nakon te autonomne odluke Ž. Rohatinskog uslijedilo je otkazivanje poduzetničkog "skupa potpore" toj mjeri. Osim što je prijetilo eskaliranje svađe s Vladom u kojoj su ocijenili da guverner nije trebao istupati bez njih, o mjeri Rohatinskog počele su se nizati razne teorije i špekulacije: je li novac zapravo ipak namijenio državi, hoće li možda monetarnim popuštanjem pomoći Todoriću da preuzme Mercator, je li to zapravo repriza već viđenih mjera s početka 2009. godine koje do sada nisu dale rezultate...

Nitko ništa pozitivno

I tri tjedna nakon guvernerove odluke, jedan potez koji je trebao podići razinu optimizma i dalje se veže uz pesimistične komentare. Do sada su prevagnuli zaključci kako se učinci te mjere neće osjetiti ili neće biti znatniji. Dragan Kovačević iz HNS-a čak je poručivao da je riječ o prikrivenoj sanaciji banaka čiji su loši plasmani gospodarstvu dosegli 19 posto.

– Blago nama ako nam je 850 milijuna eura beznačajno. Što se tiče njihova utjecaja na kreditiranje, učinci se ne mogu vidjeti za samo dva tjedna. Poznato je koliko traje postupak i traženja i odobravanja kredita – komentirao je guverner Željko Rohatinski teze da utjecaj njegove odluke o monetarnom popuštanju neće biti velik.

Zanimljivo je da mnogobrojni analitičari nisu primijetili da se nakon guvernerove odluke dogodio niz pozitivnih vijesti koji ipak kaže da će oslobađanje 6,3 milijarde kuna imati bitan utjecaj na stanje poslovne psihe, pa tako i realno stanje ekonomije.

Ipak se nešto dogodilo

Naime, država je relativno lako zatvorila mosni kredit na domaćem tržištu do izdavanja obveznica i nije bilo opasnog rušenja rejtinga.

Nakon guvernerove objave cijeli niz banaka objavio je snižavanje kamatnih stopa, pretežito na kredite za građane, a javnosti su odaslane i poruke Hrvatske udruge banaka kako je primijećeno znatno oživljavanje, a ne samo labavljenje ponude kredita poduzećima. Uz to, u proteklom razdoblju izviješteno je da su kamate na domaćem tržištu novca na povijesno gledano najnižim razinama.

Pri ovome valja naglasiti kako svjedočimo povijesno niskim kamatama na tržištu novca u situaciji kad je cijeli niz banaka pod ozbiljnim pritiskom krize, u potrazi je za izvorima likvidnosti i strateškim partnerima.

Uz to, mjera je definitivno osigurala stabilnost kune, a zbog toga će svi dužnici s kreditima vezanim uz strane valute ipak nešto opuštenije živjeti.

Kad se sve zbroji, pomalo preteže dojam da bi vječiti pesimisti ponekad u svemu crnom trebali vidjeti i nekakvo svjetlo na kraju tunela.

izvor: vecernji.hr