Rate kredita u švicarcima porasle najmanje 22 posto!

 

Svaka sedma kuna kredita vezana je uz švicarsku valutu. Tečaj eura išao je na ruku dužnicima, no nitko se ne usudi procjenjivati što će biti dalje.

Rate kredita u švicarskim francima poskupjele su pet posto u posljednjih mjesec dana, a još veći je problem što nitko sa sigurnošću ne može reći da će na tome i stati! U ovom je trenutku 14 posto svih kredita, odnosno 35 milijardi kuna, ovisno o tečaju švicarskog franka. Ta je valuta unazad godinu dana ojačala oko 11 posto, a u tri godine čak 22 posto, piše Večernji list.

Usporedbe radi, tečaj popularnijeg eura ovoga je ljeta dva posto niži nego što je bio u ljeto 2007. i kada bi se sudilo samo po tečaju, moglo bi se reći da su eurski dužnici prošli mnogo bolje od "švicarskih".

Međutim, u jeku kreditnog buma kamate na CHF bile su približno 20 posto niže od kamata za kredite u eurima i tko je uzeo kredit na kraći rok, nije bio na gubitku, uspoređuje li se s eurima. No, kod dugoročnih zaduženja taj je rizik prilično velik, ali tako je i kod svakog drugog duga.

Nije lako izaći iz 'švicarskog ropstva' (03.07.2010.)
VIŠE

Nijedan analitičar ne usudi se savjetovati dužnicima da napuste CHF i prijeđu na euro, jer zapravo nitko ne želi preuzeti na sebe rizik za pogrešne savjete. Euro je slabiji nego ikada, a švicarska valuta jača zato što ulagači misle da će tako najlakše sačuvati vrijednost svog kapitala. Švicarci i dolari u turbulentnim se vremenima doživljavaju kao sigurna utočišta. Dolar također jača, a nevezano o svjetskim tečajnim kretanjima, pitanje je i što će biti s hrvatskom kunom.

Osim tečaja, na rate kredita utjecale su i kamate, koje su posljednje dvije godine porasle 1,5 do 2,5 postotna poena u odnosu na 2007. godinu. U kombinaciji rasta kamata i promjena tečaja, udar na dužnike u švicarskim francima dosad je bio žešći nego na eurske dužnike.

Krediti uz valutnu klauzulu u švicarskim francima na tržištu su značajnije prisutni od 2004. godine (krajem 2003. njihov udio je bio svega 1,1 posto), a na vrhuncu njihove popularnosti – krajem 2007. ti krediti činili su značajan udio u kreditnim portfeljima banaka – u RBA 40 posto, ESB-u 30 posto, a Zagrebačkoj banci 20 posto. Te je godine njihov udio u ukupnim kreditima bio 20 posto, no nakon što je franak ojačao, dužnici su se prebacivali na druge valute pa se njihov udio spustio na 14 posto.

Hrvatska je i u svjetskim relacijama pri vrhu po udjelu kredita s valutnim klauzulama, jer ni banke ni domaća javnost nikad nisu imali povjerenja u domaću valutu. Strah od inflacije, koja je krajem 80-ih i 90-ih drmala ovim prostorom, učinio je svoje pa ljudi nisu htjeli štedjeti u kunama, a ni banke se nisu htjele osloniti na lokalnu valutu. Dosadašnje kretanje tečaja pokazalo je da je taj strah bio iracionalan, jer je kuna stalno jačala u odnosu na euro. Neki ekonomisti u tome vide i razloge ekonomskog nazadovanja zemlje, rasta uvoza i pada izvoza, dok zagovornici odgovaraju da tečaj ne bi bio problem da je država imala kontrolu nad svojom potrošnjom, navodi Večernjak.

izvor: net.hr

Objavljeno: 21.7.2010.
Pogleda: 1489
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti