Raste udio nenaplativih kredita u Hrvatskoj i regiji

 

S produbljenjem ekonomske krize u Hrvatskoj blago raste i postotak nenaplativih kredita. Krajem prošle godine dosegnuli su 12,2 posto ukupnih kredita, a HNB upozorava da u slučaju ostvarenja loših prognoza brojka može dosegnuti i 17 posto. U Sloveniji već sada tvrde da je postotak nenaplativosti dosegao 20 posto, a sličan je trend i u ostalim zemljama regije.

U studenom prošle godine, Moj-bankar.hr napravio je analizu koja pokazuje da smo prema udjelu nenaplativih kredita u "zlatnoj sredini", a da su stope nenaplativosti kredita i do 2 puta veće nego 2007. 


Tablica iz analize "Hrvatska po udjelu loših kredita slična državama regije"

Jurarnji list donosi sličnu temu sa zadnjim podacima i projekcijom za sljedeće razdoblje:

Iako je najviše loših kredita u poduzećima, čak više od 21 milijardu kuna, ni građanima nije lako. Prema podacima HNB-a udio loših u ukupnim kreditima stanovništva do kraja rujna prošle godine dosegao je 8,5 posto.

Nastavak otpuštanja
To znači da je gotovo svaka 11. kuna koje su banke plasirale građanima sada nenaplativa, ili se naplaćuje teškom mukom. Naime, ukupna vrijednost kredita koje su hrvatske banke odobrile građanima na kraju je rujna prošle godine iznosila 121,8 milijardi kuna.

Glavni razlog tome je, ocjenjuju stručnjaci, nastavak otpuštanja. Prema podacima državne statistike, od početka krize krajem 2008. pa se broj nezaposlenih povećao se za preko 90.000. Sada je na burzi rada više od 330.000 ljudi.

No, stručnjaci smatraju da je puno realnije govoriti o oko 150.000 radnih mjesta koje je u Hrvatskoj ugasila recesija. S koliko ćemo nezaposlenih dočekati kraj ove godine, nitko se ne usuđuje procjenjivati. Zajedno s rastom broja nezaposlenih, povećavat će se i udio loših kredita u ukupnim kreditima.

- Bojim se da još ne vidimo kraj tog procesa. Dok god se tržište rada ne oporavi, a s njim i ukupna ekonomska aktivnost, nećemo vidjeti ni smanjenje udjela loših kredita - upozorava Maruška Vizek, analitičarka s Ekonomskog instituta. Osim gubitka radnog mjesta i plaće, na rast loših kredita utjecalo je i lanjsko divljanje tečaja švicarskog franka. Urednom vraćanju kredita sigurno ne pridonosi ni stagnacija, kao ni smanjenje raspoloživa dohotka stanovništva.

U Sloveniji loši krediti dosegli 20 posto
- Slaba potraživanja dosegla su petinu aktive, odnosno 9,7 milijardi eura - iznio je Božo Jašovič, direktor Nove Ljubljanske banke u ostavci.

Istaknuo je da su banke opterećene jer se moraju baviti restrukturiranjem prezaduženih tvrtki, odnosno odgodom naplate dugovanja komitenata budući da je stečajeva i postupaka prisilne naplate dugovanja sve više.

Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec kritizirao je uprave banaka navodeći da nemaju pravi pregled slabih kredita koji su nastali u prošlosti, te da su premalo aktivne prilikom naplate svojih potraživanja.

Novi slovenski ministar financija Šušteršič izjavio je da je u sadašnjoj krizi bankarskog sustava u Sloveniji bitno da se banke dokapitaliziraju, u prvom redu privatnim kapitalom, te da bi trebale prodati imovinu do koje su došle, a koja u njihovoj aktivi predstavlja mrtvi kapital, kao što su neprodani stanovi do kojih su došle nakon propasti nekih velikih građevinskih tvrtki kojima su odobravale kredite u vrijeme buma građevinske industrije.

 

Izvor: moj-bankar.hr/jutarnji.hr/seebiz.eu
Ilustracija: moj-bankar.hr
Foto: stock.xchng.com

Objavljeno: 14.2.2012.
Pogleda: 2604
Tagovi: financijske institucije