Prvi put od početka krize pao udio loših kredita, sad je 16,4 posto

 

Pokrivenost loših kredita na razini sustava premašila je 50 posto zahvaljujući rastu pokrića korporativnog portfelja

Najgora mora bankarske industrije, loši krediti, prvi put od početka krize – padaju. Udio im se smanjio u posljednjem kvartalu 2014., što se poklopilo s minimalnim rastom BDP-a. Prema podacima HUB-ova prvog pregleda financijskih pokazateljabanaka u 2015., ukupan udio loših kredita pao je u posljednjem kvartalu 2014. sa 17,24 na 16,4 posto, i to zbog pada udjela nenaplativih kredita u portfelju poduzeća s više od 31 posto na oko30,51 posto te rasta udjela državnih kredita koji se svrstavaju u najmanje rizične.

Kod građana udio loših kredita stagnira na oko 12 posto. Premda nedavno objavljeni HNB-ovi podaci govore o 16,95 posto loših kredita, HUB-ova se analiza oslanja na posljednje podatke u bazi MMF-a kod kojih je udio za nijansu niži. No, u oba je slučaja trend – pad. Još uvijek je to golemih 47,44 milijarde kuna koliko se ne vraća od ukupno279,94 milijarde. A na godišnjoj razini udio i dalje blago raste. Iako je ovo dobra vijest, teško se može pripisati mizernom gospodarskom rastu s kraja godine.

Obično pad neprihodujućih kredita slijedi barem jedan kvartal nakon početka gospodarskog rasta, pa se dio efekta, osim većem udjelu kredita države, može pripisati i poodmaklom procesu restrukturiranja kreditnog portfelja poduzeća. Nedavni su rezultati poslovanja banaka u 2014. pokazali, naime, da su rezervacije lani bitno smanjene, za oko milijardu kuna, s obzirom na to da se veliko čišćenje portfelja odvijalo već u 2013. Istodobno nam je pokrivenost loših kredita premašila 50 posto, zahvaljujući rastu pokrića korporativnog portfelja.

Izvor: Vecernji.hr

Objavljeno: 11.3.2015.
Pogleda: 4950
Tagovi: financijske institucije