Prodaja nekretnine u dva ročišta ili vlasnik postaje banka

 

Korisnici kredita baš i nemaju puno informacija o tome što ih očekuje kad su sve mogućnosti iscrpljene i banka krene s ovrhom na plaći ili nekretnini. O proceduri smo pitali banke.

Od početka krize bankama su puna usta priča o restrukturiranju i prolongiranju kredita za klijente u nevolji. No, svaki dan sve šokantniji podaci o broju ovrha pokazuju da odnos dužnika i vjerovnika vrlo često ne rezultira ‘'sporazumnim razvodom’'. Korisnici kredita baš i nemaju mnogo informacija o tome što ih očekuje kad su sve mogućnosti iscrpljene i banka krene s ovrhom na plaći ili nekretnini. O proceduri smo pitali banke.

Ključna procjena

Kad je kredit osiguran hipotekom na nekretnini, ovrha često poprima i dramatične razmjere, no sama je procedura unovčenja nekretnine detaljno propisana zakonom koji određuje i način na koji se oblikuje prodajna cijena.

– Vrijednost nekretnine utvrđuje sud zaključkom o prodaji, prema slobod noj ocjeni nakon održanog ročišta na kojemu će strankama biti omogućeno da se o tome očituju i da prilože odgovarajuće pisane dokaze. Podatke o stanju na tržištu nekretnina sud može zatražiti i od Porezne uprave, ako ocijeni da je potrebno – objašnjavaju u PBZ-u.

Prodaja nekretnine obavlja se usmenom javnom dražbom, a nadležan je sud na čijem se području nalazi. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati za cijenu manju od dvije trećine utvrđene vrijednosti, na drugom ročištu, koje se može održati nakon najmanje 30 dana, ispod jedne trećine vrijednosti. No, u slučaju da se na dražbi postigne veća cijena od potraživanja banke, preostali iznos vraća se dužniku, ali tek nakon što se prethodno podmire sve tražbine koje propisuje Ovršni zakon. To mogu biti porezi koji terete nekretninu, troškovi postupka, založni vjerovnici ili drugi vjerovnici koji su eventualno predložili ovrhu. Nakon obavljene dražbe, sud donosi rješenje o dosudi nekretnine najboljem ponuditelju. Nije rijetkost ni da banka s dužnikom sporazumno utvrdi vrijednost založene nekretnine, nakon procjene specijalizirane tvrtke ili ovlaštenog procjenitelja.

Banka novi vlasnik

– Ako je upisana fiducija u korist banke, nakon neuspješne prodaje banka može postati punopravni vlasnik nekretnine.

Ako je upisana hipoteka, sud provodi ovrhu – ističu u Hypu.

U konačnici, kupac polaže kupovninu na sudski depozit i upisuje se u zemljišne knjige, a tereti se brišu s nekretnine.

Kad je posrijedi ovrha na plaći zbog neplaćanja dugovanja, dužniku za život ostaje slobodan iznos u visini 2/3 prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima, hrvatski je neto prosjek iznosio 5236 kuna, pa je iznos u koji banka ne smije dirati trenutačno 3927 kuna. Ako dužnik prima plaću nižu od prosječne, tada je od ovrhe izuzet iznos 2/3 neto plaće. Pljenidbu plaće provodi isplatitelj primanja, a ne banka kod koje ima otvoren račun. Zapljena plaće može se provoditi i na temelju javnobilježnički ovjerovljene isprave koja ima pravni učinak rješenja o ovrsi. Ako je dužnik na taj način dao suglasnost o zapljeni banci prije 17. lipnja 2008., može mu se plijeniti i cijela plaću, no nakon tog datuma suglasnost nema pravnu snagu, a banka smije uzeti samo trećinu plaće.

izvor: vecernji.hr

Objavljeno: 2.7.2010.
Pogleda: 5264
Tagovi: financijske institucije, krediti, nekretnine