Preko kreditnih posrednika najčešće do stambenih i gotovinskih kredita

 

Prenosimo tekst iz Business.hr-a, koji u posebnom prilogu "Moja lisnica" donosi priču o kreditnom posredovanju: Na popisu Ministarstva financija ih je 28, prve su počele poslovati još prije godinu dana, a žive od provizija koje im plaćaju - banke. Riječ je o agencijama za kreditno posredovanje koje, kako im to sam naziv sugerira, o opcijama na tržištu savjetuju one koji se žele kreditno zadužiti.

Klijenti nam se osobno ili prijavom na portalu javljaju jer žele kredit. Nakon detaljnih besplatnih konzultacija i procjene kreditne sposobnosti, predlažemo jedno ili više rješenja za koje se klijent odlučuje. Komunikacijom s bankom potvrđujemo njegovu odluku i pomažemo mu u prikupljanju papirologije koju nakon obrade prosljeđujemo u poslovnicu, a - nakon odobrenja kredita s klijentom dogovaramo termin potpisa ugovora i isplate u banci.

Na osnovi odrađenih klijenata svaka banka nam na kraju mjeseca isplaćuje ugovorenu proviziju, objasnio je proces kreditnog posredovanja Vjeko Peretić, direktor TATA grupe, u čijem se vlasništvu nalazi i portal Moj-bankar.hr. Iako posreduju za sve vrste kredita, Peretić kaže kako se građani najčešće raspituju za gotovinske, hipotekarne i stambene kredite, što je i slučaj u agenciji za kreditno posredovanje Progreso. Iz obiju agencija naglašavaju da su sve konzultacije besplatne i da se provizija naplaćuje isključivo od banke, a ona se sa svakom od njih dogovara posebno.

Provizija koju banka plaća Progreso grupi ovisi o nekoliko parametara i često nije izražena samo u jednoj paušalnoj vrijednosti ili postotku, kaže direktor te tvrtke Zoran Šuster i dodaje da je, suprotno mišljenju javnosti o velikim provizijama, ona često znatno manja od jedan posto. Šuster napominje kako je provizija promjenjivog karaktera i kako ovisi o dogovoru o prodaji kolaterala, politici banke o stimuliranju i destimuliranju određenih kreditnih linija, dogovorenom planu prodaje, broju akviziranih klijenata ili obujmu vlasti koje banka dodjeljuje posredniku. Peretić iz TATA grupe pak napominje da su provizije uglavnom ujednačene i još uvijek relativno male. One su posljedica loših iskustava banaka u prošlosti s raznim posrednicima koji su nekvalitetno, bez kontrole i odgovornosti radili taj posao.

Vrata većih provizija vrlo će se sporo otvarati profesionalcima s kvalitetnim portfeljem klijenata, smatra. Poznato je da agencije za posredovanje s pojedinim bankama imaju potpisane i ugovore kojima se posredovanje omogućuje, no iz agencija s kojima smo razgovarali kažu da to ne znači da informacije koje daju klijentima ne obuhvaćaju sve kreditne linije svih banaka. Ugovor sa svakom bankom ponajprije omogućuje naplatu provizije za pojedini proizvod. Kao što sam spomenuo, ugovor nije preduvjet da Progreso grupa raspolaže informacijama o stvarnim uvjetima neke banke u smislu savjetovanja klijenata, no svakako je uvjet za posredovanje, pojasnio je Šuster.

Direktor TATA grupe Vjeko Peretić također je istaknuo kako savjetnici koji posao žele obavljati dobro i objektivno moraju izvrsno poznavati cijelo tržište kredita. U praksi, ne posredujemo samo za nekoliko banaka, no to nama ni klijentima nije problem jer portfelj banaka s kojima surađujemo pokriva sve moguće kombinacije kreditiranja, kaže Peretić, čija agencija ugovore o posredovanju ima sa šest domaćih banaka, a s nekolicinom surađuju posredno preko partnera.

U Progresu pak ugovore imaju potpisane s Volksbankom, OTP-om, Banco Popolare Croatijom, Hypo Leasing Stieremarkom, Slatinskom bankom i PBZ-om, a pregovaraju s još pet banaka, uključujući i Hypo banku. Na naš upit o tome što takav ugovor nosi sa sobom i jesu li uvjeti dobivanja kredita i kamate isti kao za one koji ne idu preko posrednika, iz agencija, kao i iz banaka, poručuju da su uvjeti kreditiranja isti za sve. Vanjski kanal prodaje zamišljen je da pruža bolju, osobniju i bržu uslugu klijentima, uz identične uvjete kreditiranja kao i u bankama, kaže Peretić. Međutim, napominje da se s nekim partnerima iznimno mogu dogovoriti benefiti koje klijenti inače ne bi mogli sami ostvariti.

Favoriziranje banaka s naše strane gotovo nije moguće jer se naši klijenti već na internetu informiraju o proizvodu, a onda mi nakon detaljne procjene kreditne sposobnosti i pomoći pri odabiru najbolje opcije transparentno prikazujemo odabrani kredit na zakonom propisanom informativnom obrascu, pojašnjava Peretić. Licenciju za kreditno posredovanje izdaje Ministarstvo financija na rok od tri godine, nakon čega se evaluira poslovanje kreditnog posrednika koji licenciju može izgubiti ako prekrši Zakon o potrošačkom kreditiranju.

Na popisu Ministarstva financija je 28 kreditnih posrednika s licencijom, ali kako kažu naši sugovornici, broj kreditnih posrednika donošenjem Zakona o potrošačkom kreditiranju nije se povećao. Zapravo su se razne strukture uglavnom suradnika osiguravajućih kuća napokon formalno okupile u tvrtke za posredovanje, pojašnjava Šuster iz Progreso grupe te dodaje da većina njih nije promijenila poslovanje dobivanjem spomenute licencije, nego je samo zadovoljila formalne uvjete. Upozorava kako je na tržištu i dalje vrlo veliki broj pojedinaca koji taj posao rade bez licencije i tako ugrožavaju stav javnosti o ulozi kreditnih posrednika.

Praksa posredovanja za osobnu korist bez stavljanja dobrobiti za klijenta u prvi plan, nelegalna naplata usluge, ucjenjivanje klijenata kupnjom raznih štednih proizvoda i nedovoljno znanje još su dio mozaika kreditnog posredništva u Hrvatskoj, kaže Šuster. Stoga se ne može govoriti o jačanju konkurencije, nego o promjeni ih čak nastanku pravnog oblika poslovanja Budući da se ugled izlaže velikom riziku, vjerujemo u još aktivniju ulogu banaka u filtriranju kreditnih posrednika na tržištu. Osim toga, vjerujemo da će Ministarstvo financija i Državni inspektorat provoditi stalan monitoring nad poslovanjem kreditnih posrednika kako bismo bili sigurni da smo crnu praksu ilegalnog, nekorektnog i opasnoga kreditnog posredništva zauvijek izbacili s hrvatskog tržišta, zaključio je.

Izvor: Business.hr

Objavljeno: 6.9.2011.
Pogleda: 7442
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije