Poticaj stanogradnji preko štedionica neće imati utjecaj na tržište

 

I one banke ili štedionice koje mogu financirati stanogradnju, to neće učiniti uz aktualnu profitnu stopu", ocjenjuje član Uprave Profectusa i potpredsjednik HUP-ove Udruge developera Danijel Babić

"Odluka Vlade o omogućavanju kreditiranja izgradnje od strane stambenih štedionica hvale je vrijedan potez, ali s gotovo nepostojećim posljedicama za tržište", kaže za www.banka.hr Danijel Babić, član Uprave građevinske tvrtke Profectus, komentirajući jučerašnju odluku Vlade koja će zakonskim promjenama omogućiti kreditiranje stanograditelja od strane stambenih štedionica.

Riječ je o prijedlogu starom nekoliko godina, a stambene štedionice ga podržavaju jer će im dati priliku izgradnje stanova 'po mjeri' njihovih štediša, mada još ne žele reći kakve su i jesu li uopće konkretne povoljnosti za njih osigurali. Stanograditelji teško mogu biti zadovoljni novo-starim vladinim modelom poticanja zamrznutog tržišta, preopterećenog sa oko 10.000 neprodanih stanova.

"Radi aktiviranja obrtnog kapitala poduzetnika i radi aktiviranja PDV-a potrebne su nam mjere poticanja prodaje već izgrađenih stanova, a to bi se riješilo poticajima kojima bi država jamčila u periodu od 1,5 do 2 godine iznos kamate na stambene kredite u visini 4,9 posto", kaže Profectusov menadžer i potpredsjednik HUP-ove Udruge developera.

Ističe da je za poticanje nove stambene izgradnje, odnosno pokretanje industrije i očuvanje zaposlenosti jedino rješenje smanjiti opterećenje industrije nametima – vodnim i komunalnim doprinosom. Babić tvrdi, da i one banke ili štedionice koje mogu financirati stanogradnju, to neće učiniti uz aktualnu profitnu stopu.

Naime, očekivani sektorski povrat na uloženi kapital u stanogradnji u svijetu je od 10 do 14 posto i to je stopa koju banke očekuju kako bi osjećale da je rizik upuštanja u projekt opravdan. Kod nas se, naprotiv, porastom cijene zemljišta, komunalnog doprinosa, uvođenjem vodnog doprinosa, te konačno padom prodajne cijene stanova, profit sasvim izgubio, kaže predstavnik građevinara.

"Ozbiljna pomoć stanograditeljskoj industriji može se bazirati isključivo na ukidanju ta dva nameta, koji danas sudjeluju s ukupno 9,6 posto u cijeni novog stana u Zagrebu (cijena od 1.720 eura), i na taj način oslobađanju potencijala industrije", zaključuje Babić.

Izvor: bankamagazin

Objavljeno: 11.1.2010.
Pogleda: 2012
Tagovi: financijske institucije, nekretnine