Poskupljenje goriva- gdje je granica?

 

Uz ekonomske probleme zadnjih dana svjedočimo i produbljenju naftne krize uzrokovane problemima u Siriji i na relaciji Iran-Europa. Najavljeno povećanje PDV-a uz poskupljenje goriva sigurna su kombinacija za opće povećanje cijena, koje predstavlja dodatni udarac recesijom oslabljene Hrvatske. Građani u pokušaju da utječu na cijene goriva danas pozivaju na bojkot benzinskih postaja, a Štern podsjeća na lošu odluku Ine iz 2008.


Može li mali bojkot utjecati na cijene goriva?

Net.hr javlja da jutarnja špica u Zagrebu nije dala naslutiti da je bilo kakav tihi prosvjed građana u tijeku. Bojkot točenja goriva na benzinskim crpkama iniciran preko grupe građana na Facebooku očito nije uspio.

Na nekoliko gradskih benzinskih crpki uredno su radili. Na njima je nešto više službenih vozila, poput dostavnih kamiona, točilo gorivo, no bilo je i građana. Opustjele benzinske crpke zabilježene su u Zagorju, kao i u okolici Zagreba, a tek pokoju građani su zaobilazili u znak bojkota u gradu podno Sljemena.

Štern podržava građansku inicijativu
Davor Štern, stručnjak za pitanja iz naftne industrije, smatra da su sadašnje cijene uvjetovane znatno više špekulacijama na tržištu nego aktualnim stanjem u Iranu ili Siriji. Poručuje da su ovo uvjeti u kojima "zaigrani" igrači na burzi pumpaju cijene. Podržao je bojkot građana, ali i poručio da su korekcije cijena neminovne te da sve nalikuje pokušaju, primjerice, da zaustavimo starenje, oslikao je Štern.

Pitanje trošarina
"Cijena se može zaustaviti eventualno smanjenjem trošarine ili nekog djela državnog prihoda", kaže dr. sc. Igor Dekanić s Rudarsko-naftnog fakulteta u Zagrebu. No, njegovo mišljenje i vapaje sindikata da trošarine država smanji za 10 posto Vlada još nije uvažila. Kako je u ponedjeljak najavio šef financija Slavko Linić, za državu će alarmantna biti tek cijena od 12 kuna, te će o intervencijama raspravljati kad se dosegne ta granica.

Država od cijene litre benzina ubere pola, odnosno 5 kuna i 32 lipe. Dvije kune i 95 lipa ode na trošarine, 20 lipa na naknade agencije za obvezne zalihe, 5 lipa na biogorivo i 76 lipa premije za energetske subjekte. Ostalo otpada na PDV. Na eurodizelu prihod države je manji i iznosi 4 kune i 47 lipa, odnosno oko 45 posto.

Građani će smanjiti vožnju
Na brojnim potalima provedene su ankete kako će na građane utjecati divljane cijena goriva, gdje veći dio građana zbog toga planira neku vrstu uštede.

Na anketi portala monitor.hr 43% građana je izjavilo da će smanjiti vožnju autom, dok ih je 29% reklo da nastavlja po starom, a anketa net.hr-a pokazuije da će ih  55% promijeniti način vožnje i pojedine navike kako bi uštedjeli gorivo.

Uštedjeti se može ekonomičnijom vožnjom i do 20%, ali veći dio vozača to ne primjenjuje, ili jednostavno ne zna primijeniti. Vožnja na nižim okretajima, pravilno napumpane gume i "planiranje  situacija" u prometu unaprijed osnovne su tri stvari za uštedu. Gašenje svjetala ne preporučamo, jer donosi malu uštedu, a smanjuje sigurnost u prometu.

Izvor: moj-bankar/net.hr
Foto: Macha/stock.xchng.com

 

Objavljeno: 22.2.2012.
Pogleda: 1520
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije