Oštra polemika oko švicarca: Hoće li baš svi koji tuže banke dobiti novac?

 

Nedavnom nepravomoćnom presudom iz Zadra prvi put je utvrđeno da je ugovor o švicarskim francima ništetan i koliko točno novca banka mora isplatiti klijentu

Mogu li se tome nadati i ostali korisnici kredita u francima i kako se sudovi nose s tužbama nakon konačne presude Vrhovnog suda u slučaju takvih dužnika, neke su od tema o kojima se govorilo u emisiji 'U mreži Prvog'.

Gosti emisije bili su suradnik udruge Potrošač Denis Smajo, pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka Mićo Ljubenko i odvjetnica Dijana Kladar.
'Cijeli ugovor je proglašen ništetnim, to nije prva presuda, ali je prva s iznosom gdje se može vidjeti o kakvim se ciframa radi. Tu su i zatezne kamate i sudski troškovi. Na neki kredit od 540 tisuća kuna, u ovom je slučaju ispao povrat novca od nekih 630 tisuća kuna plus zatezne kamate, što diže iznos na preko milijun kuna. Tu je i 60 tisuća sudskih troškova', ističe Smajo.

Dodaje da se ove godine nastavlja borba za cijeli ništetan ugovor. 'To je po pravu najbolje rješenje, a na kraju krajeva stav Europskog suda je da su ugovori ništetni iako sadržavali samo valutnu klauzulu u švicarskim francima. Ovaj ugovor po meni ne može opstati.'

Mićo Ljubenko kaže da sada razgovaramo o presudi koja je prvostupanjska.

'To nije uobičajeno, to otežava rad sudova. Ova je presuda uključila povrat svega od strane banke prema korisniku kredita. Nije bitan iznos, već što se vratilo. Tu je sud rekao da sve treba vratiti i puno toga dovodi se u pitanje. Trebamo znati da je do sada podignuto oko 30 tisuća tužbi, a to je raspodijeljeno na više stotina sudaca. Ostali suci nisu takvoga razmišljanja', ističe predstavnik banaka.

Smajo replicira Ljubenku da suci nisu zauzeli suprotan stav. 'Sudska praksa je 99 posto pozitivna. Praktično dolazite na sud i pozivate se na kolektivnu tužbu ili idete na ništetnost ugovora.'Pravnica Dijana Kladar pojašnjava da je tužbeni zahtjev za slučaj u Zadru bio tako postavljen - odmah se tražila ništetnost.
'Kada postavite tako tužbeni zahtjev, onda se tako tuži. Postavilo se pitanje što ako ne tražim preplaćeni iznos, već idem samo na ništetnost, hoće li se dogoditi zastara? Postoji stav Europskog suda da ne bi trebalo biti zastare. Naša je sudska praksa do sada bila malo drugačija, nastupala je zastara. No praksa se mijenja i pravni stručnjaci primijetili su da postoji, hajdemo reći, neka nelogičnost. Prava potrošača i prava radnika su na puno višoj razini nego do sada.'

Denis Smajo objasnio je i na koji način korisnici mogu tužiti banke. 'Nitko ne smije nikome govoriti što će i kako tužiti. Bavim se prenošenjem točnih i kvalitetnih informacija, a zadnju procjenu vrši dužnik. Kolektivna tužba je završena, postoji i mogućnosti da bi banke mogle ići na Ustavni sud, ali oni tamo nemaju nikakve šanse. Sud je donio jasan stav oko naših kredita. Treba reći da ako se ide tužbom i traži ništetnost ugovora, izračun je da je 300 posto iznos povrata. Puno smo novca do sada vratili te, na kraju krajeva, mislim da je to najpravednije.'
Pravni savjetnik banaka Ljubenko komentirao je izjavu Trgovačkog suda Radovana Dobronića koji je nedavno rekao da, što se tiče dokazivanja, ne treba trošiti energiju, da treba napisati 'sklopio sam s bankom ugovor o kreditu koji spada u kolektivnu presudu'.

'Ova presuda kaže da nije tako. Slučaj iz Zadra je osjetljiv. Imamo jako puno otvorenih pitanja, pa i pitanje toga da nema zastare. Zastara teče od utvrđenja ništetnosti, a to se dogodio sada. Možemo i za deset godina podnijeti tužbu, a potom će zastara za novac teći nakon toga. Korisnicima kredita bi po toj logici bilo povoljnije da što kasnije tuže. To sve može ići u nekim apsurdnim smjerovima. Moramo paziti na principe i načela koje ćemo graditi.'

Dijana Kladar nadalje kaže da su suci također zbunjeni oko prakse koju koristiti te da je vjerojatno kako će ti postupci dugo trajati.

'Prvostupanjski sudac može napraviti što god želi. Kao osoba koja brani potrošače imam svoje stavove, kolega koji brani banku isto ima stavove. Sudac se nalazi između dvije vatre.'

Ljubenko ističe da se trebala utvrditi praksa putem kolektivnog spora i neke presude. 'Sada imamo kompliciraniju situaciju. Ako ulazimo u svaki predmet i utvrđujemo ništetnost, ulazimo u lepezu raznih rješenja gdje teško možemo sebi dati odgovor. Potrošač je šira kategorija od korisnika kredita. Jeste li vi pregovarali za struju ili vodu za vaš stan? Znači li to da je vaš ugovor za struju i vodu ništetan i da vam trebaju vratiti novac, a vi ćete njima vratiti struju i vodu? To su teška pitanja.'

Denis Smajo iz udruge Potrošač kaže da stvari nisu tako komplicirane, dodajući da bi pohvalio hrvatske sudove.

'Vrhovni sud je donio odluke kojima se vežu niži sudovi. Suci moraju čitati stavove Europskog suda i Vrhovnog suda. Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o parničnom postupku su sasvim jasni. Niži sudovi mogu dosuđivati drugačije, ali na višem sudu to će se poništiti. Također, zatezne kamate idu nama u korist.'

Izvor: www.tportal.hr, 24.10.2019.

Objavljeno: 24.10.2019.
Pogleda: 508
Tagovi: financijske institucije