Očekuje se rast BDP-a 0,3 posto u 2010

 

Zbog povećanje nesklonosti riziku i povratnog učinka loših kredita banke se još uvijek suzdržavaju od povećavanja kreditiranja premda su  relativno dobro kapitalizirane i likvidne.

U najnovijoj publikaciji Hrvatske središnje banke (HNB) Financijska stabilnost prognoze rasta domaćeg gospodarstva u 2010. godini vrlo su neizvjesne, što se ogleda u relativno velikom rasponu od +1,5 posto do –2 posto, u kojem se kreću službene i privatne prognoze.

Neizvjesnost su djelomično prouzročile i sumnje glede brzine otklanjanja opisanih institucionalnih slabosti koje bi stvorilo pretpostavke za brži oporavak zdravih dijelova gospodarstva, pišu analitičari središnje banke. Prema osnovnoj projekciji HNB-a, ove se godine očekuje se vrlo blagi rast BDP-a, od oko 0,3 posto i manji pad zaposlenosti, uglavnom u djelatnostima u kojima je pad potražnje trajnijega karaktera (građevinarstvo) i koje se intenzivnije restrukturiraju pod utjecajem svjetskih trendova.

Postupni oporavak priljeva inozemnoga kapitala stvara uvjete za povećanje kreditne aktivnosti i ukupne domaće likvidnosti, banke se, premda relativno dobro kapitalizirane i likvidne, zbog još uvijek povećane nesklonosti riziku i povratnog učinka loših kredita na njihove bilance, suzdržavaju od povećavanja kreditiranja, stoji među ostalim u publikaciji.

U takvim su okolnostima mogućnosti monetarne politike pri stimuliranju gospodarstva ograničene monetarnim okvirom u kojem se politika održavanja stabilnosti cijena i financijske stabilnosti provodi čuvanjem stabilnosti deviznog tečaja. Kako je u takvom režimu kreditna ekspanzija u osnovi određena vanjskim financijskim ograničenjem, sam oporavak tokova inozemnoga kapitala stvara uvjete za postupno ublažavanje uvjeta kreditiranja i povećanje kredita u tekućoj godini, navode HNB-ovi analitičari .

Fiskalna politika fundamentalno je pak ograničena činjenicom da bi daljnje povećavanje proračunskog manjka u odnosu na procijenjenu ovogodišnju razinu od oko 3 posto BDP-a moglo narušiti povjerenje financijskih tržišta i ugroziti normalno refinanciranje dospjeloga inozemnog duga i financiranje manjka na tekućem računu platne bilance, koji se u ovoj godini procjenjuju na približno 25 posto i 6 posto BDP-a.

Naime, kako se pojašnjava, održiva razina proračunskog manjka i javnog duga, uz stabilan bankovni sustav, ključna je za održavanje povjerenja financijskih tržišta. Stoga bi ubuduće razborita fiskalna politika trebala u fazi ubrzanoga gospodarskog rasta težiti svođenju ukupnog manjka na što nižu razinu, odnosno povećanju primarnog viška, i tako stvarati pretpostavke za protucikličku fiskalnu politiku u silaznoj fazi ciklusa ili u novoj krizi te istodobno osigurati dugoročnu stabilnost javnih financija, poručuju iz središnje banke.

privredni.hr

Objavljeno: 9.3.2010.
Pogleda: 1442
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije