Nenamjenski krediti i minusi guše nas sve više

 

Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj i dalje raste. Zanimljivo je da znatno veće probleme u otplati kredita imaju poduzeća nego građani.

Udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj je krajem prošle godine iznosio 11,2 posto, dok je u istom razdoblju 2009. godine iznosio 7,8 posto. Tako su na kraju prošle godine krediti svrstani u rizične skupine B (djelomično nadoknadivi plasmani) i C (nenadoknadivi plasmani) iznosili ukupno 30,7 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju godinu ranije bili 20,3 milijarde kuna, prenosi Hina.

Prošle godine se 19,5 milijardi kuna loših kredita odnosilo na trgovačka društva, a 9,9 milijardi kuna na stanovništvo.

Udio loših kredita poduzeća u ukupnim kreditima trgovačkih društava povećan je s 12,9 posto na kraju 2009. na 17,8 posto na kraju prošle godine. Odnosno, od ukupno 109,2 milijarde kuna trgovačkim društvima krajem prošle godine čak 19,5 milijardi kuna su svrstani u skupinu loših kredita.

Istodobno, kod kredita stanovništvu udio loših kredita porastao je na godišnjoj razini sa 5,8 na 7,8 posto, odnosno sa 7,1 milijardu na 9,9 milijardi kuna.

Najlošiji krediti građanima: nenamjenski, potrošački, prekoračenja...

Prema vrstama kredita stanovništvu, najviši udio loših kredita od 11,1 posto zabilježen je kod kategorije ostalih kredita (nenamjenski, potrošački, prekoračenja). Udio loših kredita u stambenima, kreditima za kupnju automobila te kartičnim kreditima znatno je niži, pa kod stambenih kredita iznosi 4,4 posto, kod kredita za kupnju automobila 4,1 posto, a kod kredita po kreditnim karticama oko 4 posto.

Inače, prenosi Hina, ukupni krediti banaka na kraju prošle godine iznosili su 274,9 milijardi kuna, u čemu su krediti građanima zastupljeni s oko 46 posto, a poduzećima s gotovo 40 posto.

U strukturi kredita stanovništvu, koji su na kraju 2010. godine ukupno iznosili 127,1 milijardu kuna, najveći je udio stambenih, oko 46 posto ili 58 milijardi kuna, te ostalih kredita s udjelom od oko 43 posto ili 55 milijardi kuna. Krediti građanima za kupnju automobila na kraju 2010. godine iznosili su 6,2 milijarde kuna, što je udio manji od 5 posto, dok su krediti po kreditnim karticama od 4,4 milijarde kuna imali udio od oko 3,5 posto.

izvor: net.hr

Objavljeno: 1.3.2011.
Pogleda: 1563
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja