Napokon zamjetan pad švicarca. Banke ponudile finalni prijedlog za pomoć?

 

Konačno dobre vijesti za dužnike u švicarcima. Na međunarodnom valutnom tržištu nastavljen je snažan trend pada vrijednosti franka u odnosu na euro i dolar, zbog čega je švicarac oslabio i prema hrvatskoj valuti. Njegova vrijednost od petka će prema tečajnoj listi HNB-a biti 6,75 kuna.
Odgovorni su, čini se, barem prema pisanju Jutarnjeg lista i saznanjima HRT-a, osmislili paket pomoći ugroženim građanima od pet koraka.

Zamolili smo Vjeku Peretića, direktora TATA Grupe (moj-bankar.hr), ovlaštene tvrtke za kreditno posredovanje, ekonomista Damira Novotnya te Tomislava Prpića iz Udruge Franak da ga proanaliziraju. 
Dobro je, smatra Peretić, što se kao prvi korak predlaže hitno smanjenje kamata, koje će brzo, doduše vjerojatno tek s anuitetom za rujan, smanjiti građanima mjesečne obveze za nekoliko stotina kuna. Licitiranje koliko će smanjenje kamate biti činit će razliku, naglašava Peretić, između simboličnog ili osjetnog smanjenja mjesečnih anuiteta. 

Fiksiranje tečaja na šest kuna i više je rizično jer franak će pasti 
Ističe kako je porez na aktivu banaka najbolnija stavka za bankare, ali je očito Vlada zauzela prilično čvrst stav oko toga.  'Kriteriji još nisu dovoljno poznati, ali ako se oporezuju svi krediti u valuti CHF, iznos koji bi se time dobio bit će dovoljan za pomoć najugroženijim građanima koji su se zaduživali u švicarcima', kaže Peretić. 

Najspornijim iz bankarskog i Vladinog plana smatra način kako odrediti kome će kroz treću fazu Vlada pomagati fiksnim tečajem i tko je to najviše pogođen ovom krizom.  'U Zagrebu prije par godina niste mogli kupiti zadovoljavajući stan za 2000 €/m2. Isto tako, za 100.000 € niste mogli gotovo ništa kupiti, pa tako obitelj s dvoje djece sigurno nije kupovala stan od 40 m2. Ostanak u svojem stanu ugrožen je i onima koji žive u 40 m2 i onima koji žive u 70 m2, jer ste takav stan mogli kupiti ako ste uz osrednju plaću imali sudužnika, a manji anuitet zbog povoljne kamate u CHF vam je to omogućavao', upozorava Peretić. 
Mogućnosti da se nekome fiksira tečaj na šest kuna za franak je rizična, jer se, naglašava on, ipak ne očekuje da će franak biti jači od tog tečaja još dugo, pa posljedično tih šest kuna za franak ne zvuči kao veliko spuštanje tečaja. 

'Mislim da građani trebaju biti relativno zadovoljni, bez obzira što se u javnosti stvorila kriva slika da odgovornost za uzimanje kredita mora preuzeti netko treći umjesto njih. Poklanjanje u modernom kapitalističkom društvu vrlo je rijetko, pa bilo koju mjeru koja će donijeti spas na tekućem računu od par stotina kuna treba pozdraviti', kaže Pereić.

Novotny: Nikad ne bih pristao na ovaj aranžman
Ekonomski analitičar Damir Novotny navodi da, kad bi on bio dužnik u švicarskim francima, nikad ne ušao u aranžman koji nude Vlada i bankari jer se u konačnici povećava dug prema banci.  'Trenutni odnos franka i eura je srednjoročno neodrživ i mora doći do uspostavljanja ravnoteže', siguran je.  Za njega se čitav model pomoći čini hibridan i nedorečen te smatra da je vrlo rizično pomagati jednoj skupini građana, a zanemarivati druge. Prema tom načinu razmišljanja, smatra, država bi morala intervenirati i kad netko izgubi trgujući s dionicama. 

Ipak, naglašava da velik dio odgovornosti snose i banke koje su pogrešno savjetovale svoje klijente, čak ih nagovarajući da se zadužuju u švicarcima  'To je vrlo slično situaciji kad uzimate kasko osiguranje za automobil. Jedno vrijeme živio sam u Njemačkoj i osiguravajuća kuća me nije upozorila, što je trebala, da mi kasko ne pokriva Srbiju. Kad sam bio u Srbiji, ukrali su mi automobil. Zbog toga sam tužio osiguravatelja i dobio parnicu iako je on tvrdio da su svi uvjeti ugovaranja police bili navedeni u općim uvjetima', navodi Novotny, dodajući da prema razmišljanjima nekih pravnih stručnjaka i hrvatski dužnici mogu tužiti banku zbog pogrešnog savjetovanja.

Udruga Franak: Vlada pomaže bankama, a ne dužnicima 
Tomislav Prpić iz Udruge Franak ističe da je Hrvatska jedina zemlja u regiji u kojoj su kamate, uz rekordni tečaj švicarca, veće od početnih.  'Kamate na sve kredite u Hrvatskoj su neopravdano visoke nakon ovako niskih referentnih kamatnih stopa, pada rizika države i pada pasivnih kamatnih stopa. Banke bi sa smanjivanjem kamata za dva postotna poena na sve kredite i dalje poslovale s dobiti, unatoč velikim troškovima rezervacija', kaže Prpić.  Za njega je neprihvatljivo da se između dužnika u francima i eurima pravi razlika. Svi su oni, navodi, u istom problemu. 

'Za dvije godine i dužnici u eurima će biti u istoj situaciji. Ovaj problem se može riješiti jedino ukidanjem ili ograničavanjem valutne klauzule i reobračunom svih kredita u kunama po tečaju puštanja kredita u otplatu, s transparentnim i realnim kamatnim stopama', ističe Prpić.  Vlada i dalje nastoji, mišljenja je, prije svega pomoći bankama, a ne dužnicima.  'Ne može modus operandi biti unaprijed zacrtano povećanje dobiti poslovnih banaka i uvjeravanje ljudi da je to normalno i da je normalno da rade cijeli mjesec i da im ne ostane ni kuna te da moraju tražiti drugi posao dok im djeca odrastaju uz televizore. To nije normalno i ne smije biti normalno', zaključuje Prpić.

 

Izvor: tportal.hr
 

Objavljeno: 12.8.2011.
Pogleda: 1964
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije