Nakon dogovora: Dužnici nezainteresirani za 'balon-kredite'

 

Prve reakcije građana na dogovor Vlade i banaka su prilično negativne. Dužnici u švicarcu sve više navlače na sebe bijes dužnika u euru koji se smatraju diskriminiranima jer su zbog većih kamata od početka kredita zapravo u sličnoj situaciji kao mnogi zaduženi u franku

Ako je suditi prema prvim reakcijama građana zaduženih u švicarcima, novi model fiksiranja tečaja na najboljem je putu da doživi neuspjeh. Dan nakon što je Vlada s predstavnicima osam najvećih banaka potpisala I. dodatak Memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita, prve reakcije su prilično negativne, doznaje Vjesnik u Udruzi Franak.

»Novi model pomoći nikome se ne sviđa i ljudi razmišljaju da ga ne prihvate jer shvaćaju da će kad-tad morati otplatiti iznos u 'balonu', a pitanje je kakve će financijske kondicije biti za nekoliko godina«, kaže predsjednik Udruge Božo Ivošević. Napominje da su prve reakcije došle od manjeg broja članstva. »Ja ga osobno neću prihvatiti«, tvrdi Ivošević.

Podsjetimo, dužnicima je ponuđeno da rate stambenih kredita otplaćuju po fiksnom tečaju od 5,8 kuna u sljedećih pet godina, a razlika između fiksnog i službenog tečaja bi se knjižila u 'balonu'. Nakon šestomjesečnog počeka, banke bi iznos u balonu uvećale za najviše 3,95 posto, obračunavajući godišnju naknadu. Nakon pet godina klijent bi mogao odlučiti kako će otplatiti akumulirani iznos uvećan za godišnje naknade - novim kreditom, jednokratno ili pripisivanjem glavnici. Naravno, ako bi službeni tečaj pao ispod fiksnog, iznos u 'balonu' bi se smanjivao.

Vjeko Peretić, direktor portala Moj-bankar.hr, ocjenjuje da su nezadovoljni oni građani koji su očekivali radikalnije mjere pomoći. »No, ako postavimo cijelu situaciju u realne okvire i izdignemo se iz političkih sfera, možemo zaključiti da je svaki oblik pomoći dobrodošao. Pogotovo kada znamo da sada spadamo u rijetke zemlje koje pomažu građanima zaduženim u švicarcima, jer su ostale države procijenile da je ova situacija problem dviju ugovornih strana - banaka i klijenata«, kaže Peretić.

»Ovaj set mjera može pomoći smanjenju mjesečnih anuiteta, ali procjenjujem da će velik dio klijenata i dalje taktizirati i igrati na kartu smanjenja tečaja, u koje ne možemo biti sigurni«, ocjenjuje Peretić.

Prema njegovu mišljenju, u idućim danima treba vidjeti koliko će banke spustiti kamate, pričekati tehničke detalje 'balona' i onda individualno procijeniti isplati li se i u kojem opsegu iskoristiti ponuđene opcije. Prema odredbama iz Memoranduma potpisanog sredinom lipnja, banke su se obvezale da će u iduće dvije godine osigurati produljenje rokova otplate stambenih kredita vezanih uz franak na najviše 40 godina, odnosno do 75. godine života dužnika. Taj je model doživio potpuni neuspjeh. Iz banaka tvrde da je interes za taj model među klijentima zanemariv. »Ne znam nikoga tko je prihvatio produljenje otplate«, rezolutno tvrdi Božo Ivošević iz Udruge Franak.

Međutim, dužnici u švicarcu ni krivi ni dužni sve više navlače na sebe bijes dužnika u euru. »Kroz razgovore s klijentima očit je i osjećaj diskriminacije dijela građana koji su zaduženi u eurima i koji su zbog većih kamata od početka kredita zapravo u sličnoj situaciji kao mnogi zaduženi u švicarskom franku«, kaže Vjeko Peretić. »Ukupno gledajući, čak i danas postoje oni koji matematički imaju istu ili tek malo lošiju situaciju od klijenata zaduženih u euru, ali ako vam je anuitet narastao dva puta, nikakva matematika i usporedba vas ne može utješiti«, zaključuje Peretić.

Izvor: Vjesnik.hr
Foto: Rolve / stock.xchng

Objavljeno: 19.8.2011.
Pogleda: 1729
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije