Na što paziti prilikom dizanja kredita

 

Bilo da je riječ o kamatnim stopama, uvjetima prijevremene otplate kredita ili sankcijama koje stupaju na snagu ako se kredit ne otplaćuje uredno, pažljivo čitanje ugovora i konzultacija sa stručnjakom - nužni su.

Noćna mora zvana švicarski franak ponovno je aktualizirala pitanje financijske pismenosti građana koji ili nisu bili svjesni, ili su zbog nižih rata kredita ignorirali rizike zaduživanja u valuti koja je prošlog mjeseca probila rekordnih sedam kuna. 

I dok iz banaka poručuju da su godinama upozoravali na valutni rizik koji takvo zaduživanje sa sobom nosi, nerijetko se sada od zaduženih u švicarcima može čuti kako se upravo tu valutu ocjenjivalo kao najsigurniju.  Nekoliko godina poslije švicarskog buma, rate kredite uslijed rasta tečaja i kamatnih stopa višestruko su porasle i dužnici su se našli u problemima za koje su rješenje probale naći i Vlada i banke, a sama udruga koja ih okuplja nedavno je najavila pravnu borbu zbog nejasno određenih uvjeta o kamatama. 

Divljanje švicarske valute trenutačno je zaustavljeno potezom tamošnje središnje banke, koja je odredila gornju granicu vrijednosti švicarca u odnosu na euro, no time je samo ublažila problem koji bi mogao rezultirati porastom loših kredita banaka zbog ionako krhkog gospodarskog oporavka.  Među najčešćim rizicima kreditnog zaduženja navode se valutni i kamatni rizik, a iz domaćih banaka uvjeravaju kako mjesta nejasnoćama - nema.

Koji su rizici? 
"Najčešći rizici prilikom kreditnog zaduživanja su promjena životnih okolnosti, kao što je gubitak posla ili bolest, valutni rizik, odnosno rast tečaja valute uz koju je kredit vezan, kamatni rizik, koji se odnosi na povećanje kamatne stope na kredit, te sudbina kolaterala u slučaju raskida ugovora o kreditu", objašnjavaju iz Hypo Alpe-Adria banke.  Ističu kako nejasnoća u vezi s odredbama o kreditnim uvjetima ne bi trebalo biti jer su sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i Zakonu o potrošačkom kreditiranju banke dužne svakom klijentu omogućiti uvid u metodologiju obračuna kamata, a prilikom promjene kamatnih stopa dužne su im iscrpno objasniti razloge takvog poteza. 

Upravo je to najčešći uzrok žalbi građana koji smatraju da uvjeti po kojima se kamate mogu mijenjati nisu jasni te da ih banke provode samovoljno.  U susjednoj Srbiji zabranu takve prakse donosi Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga, a sličnu je inicijativu u srpnju ove godine pokrenula i udruga Dalmatinski potrošač.

Jednostrane izmjene 
Iz Hrvatske udruge banaka pak napominju kako se uvjeti ugovora ne mijenjaju, a pogotovo ne jednostrano.  "Ako ugovor dopušta promjenu stopa, banke su morale objaviti uvjete po kojima mijenjaju kamatne stope, a to je s druge strane odobrila Hrvatska narodna banka", poručili su iz HUB-a.  Bilo da je riječ o kamatnim stopama, uvjetima prijevremene otplate kredita ili pak sankcijama koje stupaju na snagu ako se kredit ne otplaćuje uredno, pažljivo čitanje ugovora i konzultacija sa stručnjakom - nužni su. 

"Prije nego što potpišu ikakav ugovor o kreditu, građani mogu zatražiti nacrt ugovora koji im jamči Zakon o kreditnim institucijama", kaže stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljković, koja uz to preporučuje samostalan obilazak najmanje tri, četiri banke te odlazak odvjetniku ili nekom financijskom stručnjaku.
Pod ovim zadnjim, kolegica Duljković  vjeroatno je mislila na licencirane kreditne posrednike kao što je TATA grupa d.o.o. koja, osim što posreduje za nekoliko banaka, vodi i poznati portal Moj-bankar.hr. Ne morate obilaziti banke - javite se stručnjacima na portalu (op.ur).

"Bitno je napomenuti da se od ugovora prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju može odustati u roku od 14 dana. Naravno, ako kredit nije iskorišten", kaže Duljković i poziva regulatore na ravnopravniju zaštitu obiju ugovornih strana po uzoru na Srbiju.

Izvor: business.hr

Objavljeno: 12.9.2011.
Pogleda: 4342
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije