NIKAD VEĆA BROJKA Hrvati imaju 320 milijardi kuna u štednji i dionicama

 

Štednja građana u Hrvatskoj nikad nije bila veća, ali istodobno čak trećina Hrvata živi u sferi siromaštva

Financijska imovina hrvatskih građana koja uključuje različite oblike štednje (mirovinska štednja, depoziti u bankama, uplate u životna osiguranja i investicijske fondove, dionice) iznosi oko 320 milijardi kuna i od početka krize povećana je za oko 70 milijardi kuna. Tako pokazuje najnovija analiza većinskog vlasnika Zabe talijanskog UniCredita “Financijska imovina građana u SIE”, koja ujedno sugerira da Hrvati pripadaju među najbogatije u regiji. S udjelom u BDP-u od 97,5 posto na kraju prošle godine, stoji u analizi, financijska imovina Hrvata “relativno je najveća među zemljama srednje i istočne Europe”.

Visoki prosjek

Dvostruko je veća od prosjeka regije, a kada se isključe Rusija i Turska, onda je za trećinu veća od prosjeka.

Na kraju 2008. godine ta je imovina iznosila 72,7 posto BDP-a ili 249,7 milijardi kuna, a razlog osjetnog povećanja u vrijeme krize, objašnjavaju u UniCreditu, jest porast imovine građana u mirovinskim fondovima i bankovnim depozitima.

 

Obveze za kredite

Na to je djelomično utjecalo i smanjenje BDP-a. Kako su Hrvati bili skloniji uzimati kredite, i njihove su obveze među najvećima u regiji: iznose 39,2 posto. U godinama krize taj se udjel malo smanjio jer su građani uglavnom vraćali stare kredite, a nisu uzimali nove.

Međutim, kada se financijska imovina umanji za obveze, ona iznosi 191,3 milijarde kuna, oko 73 milijarde kuna više nego prije pet godina. Kako zaključuje UniCredit, iznosi 58,3 posto BDP-a i bila je “ne samo najveća među državama SIE regije nego je u razdoblju nakon 2008. i rasla znatno brže od prosjeka regije”. Dosegnula je gotovo 40 posto usporedivoga udjela neto financijske imovine građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u.

Te impresivne brojke sugeriraju da je Hrvatska zavidno bogata zemalja, ali su ujedno u priličnom raskoraku sa svakodnevnicom koju mnogi žive. Zato malo potpuniju sliku društva daju brojke koje istodobno ukazuju i na rasprostranjenost siromaštva. Prema najnovijim podacima Eurostata, svaki treći građanin u kategoriji je kojoj prijete rizik od siromaštva ili socijalna isključenost.

Bugarska na dnu

Najteže u Europi živi se u Bugarskoj, gdje je svaki drugi stanovnik siromašan ili bi to lako mogao postati, dok je u Hrvatskoj takvih 32,3 posto i ona je šesta najsiromašnija zemlja u EU. Ispred nje su Rumunjska, Latvija, Grčka, Litva i Mađarska.

Tako pokazuje Eurostatov indikator AROPE za 2012. godinu, koji uključuje one koji žive s manjim dohotkom od nacionalne granice siromaštva (oko 2000 kuna).

Više od 15 posto ljudi ne može pokriti iznenadne troškove

Od svih zemalja EU, Hrvatska najlošije stoji po pitanju zaposlenosti odraslih članova kućanstva: u čak 16,2 posto njih radi se manje od 20 posto u odnosu na potencijal. Kada je riječ o onima koji ne mogu plaćati režije, pokriti neočekivne troškove, priuštiti si TV u boji, perilicu ili auto, u Hrvatskoj ih je 15,4 posto, a godinu prije bilo ih je 14,8 posto.

U toj grupaciji čak 67 posto njih ne može pokriti neke iznenadne troškove, dok ih je u 2011. bilo 64 posto.

Izvor: Jutarnji.hr

Objavljeno: 21.5.2014.
Pogleda: 4795
Tagovi: financijske institucije