Moratorij na kredite u švicarcima bio bi bolja vatrogasna mjera

 

Nezaustavljiv rast švicarskog franka, koji svakog tjedna probije povijesne granice vrijednosti, u očaj baca sve koji imaju kredit u toj valuti. Kako bi im olakšala otplatu, Vlada je u suradnji s bankama omogućila produljenje roka otplate kredita. S direktorom Tata grupe d.o.o. i portala Moj-bankar.hr, Vjekom Peretićem, razgovarali smo o tom potezu.

Pomaže li doista bankarska akcija dužnicima ili više pomaže bankama, s obzirom na to da im konstantno raste udjel nenaplativih kredita?

Potpisom Vladina memoranduma vodeće se banke obvezuju na produ¬ljenje maksimalne starosti na 75 godina pri isteku kredita, odnosno nude mogućnost da dužnici otplatu stambenih kredita u švicarcima produlje na 40 godina, i to bez uobičajene naknade za reprogramiranje koja iznosi od jedan do tri posto. Jasno je da banke tako preuzimaju veći rizik, a za klijente je to samo jedna ponuda kojom nakratko mogu olakšati kućni proračun za nekoliko stotina kuna. Prezaduženim i kreditno nesposobnim građanima svaka je pomoć dobrodošla.

Koji je smisao odgode plaćanja kredita ako to za klijenta u konačnici znači da će platiti znatno veće kamate?

Vlada vjerojatno tom mjerom pokušava pomoći najugroženijoj skupini dužnika - onima koji su već pri dizanju kredita uzeli iznos na granici svoje kre¬ditne sposobnosti, a koja se još više snizila povećanjem kamata posljednjih pet godina, čak do dva posto, i porastom tečaja franka od 30 posto. Klijenti se time trebaju koristiti isključivo kao vatrogasnom mjerom za kratkoročan spas kućnog proračuna, uz napomenu da budu svjesni koliko se produljenjem roka otplate kredita povećaju ukupne kamate koje plaćaju.

Imaju li dužnici drugog izbora? Bi li možda bilo bolje da sada ugovore klasični poček tijekom kojeg plaćaju samo kamate?

Dužnike u švicarcima u posljednjem su razdoblju najviše pogodile promjene kamata i tečaja. Međutim, budući da su stambeni krediti uglavnom na dulji rok, od 15 do 30 godina, to ne znači da će na kraju lošije proći od klijenata koji su u isto vrijeme uzimali kredite u eurima. Trenutačno veliko povećanje mjesečnih anuiteta mogu smanjiti reprogramiranjem prema toj ponudi ili pokušati dogovoriti moratorij - poček. Naime, banke samo u iznimnim situacijama odobravaju moratorij klijentima, najčešće u slučaju trudnoće ili ako je kredit osiguran za situacije poput gubitka posla, bolesti i ostalih osiguranih slučajeva. Treba znati da moratorij na otplatu kredita za banke najčešće znači da u mjesečnom anuitetu vi i dalje plaćate kamate, koje u petoj od 30 godina otplate još čine do 80 posto mjesečnog anuiteta, pa se moratorij klijentima vrlo rijetko isplati. Budući da se konverzija kredita u euro uglavnom ne isplati, ispada da bi u usporedbi klasičnog moratorija i ponude iz novog dogovora banaka i Vlade moratorij bio bolja opcija, dakako, u slučaju da ga banka odobri.


razgovarala Jasmina Trstenjak

Tjednik Lider, broj 299, 24.06.2011.

Objavljeno: 25.6.2011.
Pogleda: 4055
Tagovi: krediti, makroekonomija, štednja, financijske institucije