Lalovac ruši zateznu kamatu za građane na devet posto?

 

Vlada planira intervenirati te je u pripremi rješenje za smanjenje zateznih kamata ponajprije za stanovništvo, no moguće je da će se i za tvrtke naći povoljnija osnovica.

Od 1. siječnja zatezna kamata za poslovne transakcije spuštena je na 12,14% te je za 0,15 postotnih poena niža nego u drugoj polovici 2014.

Četvrto je to uzastopno smanjenje zatezne kamate za tvrtke od sredine 2013., kada je Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisan nov način njezina izračuna. Do sredine 2013. zatezna je kamata bila 15%, a veću zateznu kamatu imali su samo Srbija i Rusija.

Dva zakona o istom

Ta je kamata i sada među najvećima u Europi, ali spomenuta zakonska intervencija uvela je mogućnost njezina smanjenja, no zakon se odnosi samo na tvrtke, a ne i na građane. Europska direktiva o borbi protiv kašnjenja u plaćanju obvezuje sve države da zateznu kamatu u poslovnim transakcijama drži osam postotnih poena iznad referentne stope europske ili nacionalne središnje banke kako bi se naglasio kazneni element te kamate. Lani je referentna stopa u eurozoni bila 0,05% pa je tamošnja zatezna kamata u poslovnim transakcijama 8,05 posto, dok je u Švicarskoj čak i niža jer je njihova referentna stopa negativna.

Godinama se u Hrvatskoj zatezna kamata izračunavala tako da se kao baza uzimala eskontna stopa HNB-a (7 posto) uvećana za 8 kod tvrtki, a za pet kod stanovništva. Kako naša eskontna stopa nema istu težinu kao i ključna stopa ECB-a, Vlada je 2013. za baznu stopu propisala prosječne kamate gospodarstvu za dugoročne kredite umanjene za jedan. HNB je objavio u Narodnim novinama da su dugoročni krediti tvrtkama lani imali kamatu od 5,14 posto, što je umanjeno za jedan i uvećano za osam dalo zateznu kamatu od 12,14 posto. Zatezne kamate za građane ostale su 12 posto jer se još uvijek računaju prema eskontnoj stopi HNB-a, kako propisuje Zakon o obveznim odnosima.

Vlada planira intervenirati i na tom području te je u pripremi rješenje za smanjenje zateznih kamata ponajprije za stanovništvo, no moguće je da će se i za tvrtke naći povoljnija osnovica. Sličan zakon o kamatama već je bio u Vladi u travnju prošle godine te na prvom čitanju u Saboru, ali kako je od prvog čitanja u Saboru prošlo više od šest mjeseci, procedura mora ići ispočetka. Taj prijedlog zakona jedan je od posljednjih koji je na sjednici Vlade kao ministar obrazlagao Slavko Linić, a u Saboru ga je kao njegov nasljednik branio Boris Lalovac. Sadržaj novog zakonskog rješenja usuglašava se među resorima pravosuđa i financija, a u vrijeme kada je kao friški ministar branio Linićev zakon, Lalovac je govorio kako je njegov cilj da se zatezne kamate spuste na 9%. Zatezne kamate predstavljaju golem problem za blokirane građane jer na 30 milijardi kuna glavnice za vratom im je 20-ak milijardi kuna zateznih kamata.

Da je zakon o kamatama donesen kako se planiralo, zatezne kamate za neplaćene obveze građana sada bi bile 11,14 posto, a obračunavale bi se tako da se bazna stopa uveća za sedam. Banke su lani žestoko reagirale na prijedlog, i to ne toliko zbog formule za izračun zatezne kamate koliko zbog činjenice što je uz tu brojku vezana najveća dopuštena kamata za građane, prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju.

Najveća kamata 11%

Trenutačno, nijedan kredit, uključujući i minuse, ne može biti skuplji od 11% i, kad god se spušta zatezna kamata, mora se za jedan spustiti i najveća dopuštena kamata. Da je prošao prvi zakon, minusi sada ne bi smjeli biti skuplji od 10,14%, a Ministarstvo financija procjenjivalo je da bi prihodi banaka pali 90 milijuna kuna. Kada je riječ o zateznim kamatama, članice EU moraju se pridržavati direktive EU i uvećanja od 8 postotnih poena samo za tvrtke. Države mogu imati različite zatezne kamate za stanovništvo pa i više njih. Takva varijanta nižih zateznih kamata za stambene, a viših za ostale kredite, sada se razrađuje i kod nas.

Inače, HNB je objavio da je prosječna stopa svih odobrenih kunskih stambenih kredita – 5,96%, eurskih stambenih kredita 5,75%, a kredita u francima 3,26%. Kamate na potrošačke kunske kredite bile su 9,26%, potrošačke eurske 9,10%, a potrošačke kredite u CHF 7,29%. Tko ratu kredita ne plati na vrijeme, plaća 12 % zatezne kamate. Toliku zateznu kamatu naplaćuje i država.

Izvor: Vecernji.hr

Objavljeno: 25.2.2015.
Pogleda: 4285
Tagovi: financijske institucije