Kreditna aktivnost banaka pala i u prosincu 2015.

 

Osim pada ukupne vrijednosti plasiranih kredita od dva posto na godišnjoj razini, primjetne su i promjene u valutnoj strukturi: U odnosu na prosinac 2014. kunski krediti porasli su za 6,8 posto, a valutni pali za 5,2 posto. Dodatnu kunsku likvidnost HNB će osigurati strukturnim repo aukcijama.

 

 

Kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita u prosincu 2015. iznosila je 274,45 milijardi kuna, milijardu i pol manje negu u studenom. U odnosu na prosinac 2014. vrijednost ukupnih kredita niža je za 5,7 milijardi kuna, odnosno 2 posto.

Analiziraju podatke HNB-a, analitičari RBA su primjetili da je padu ukupnih kredita pridonio pad valutnih kredita (uključujući kunske uz valutnu klauzulu), dok su čisti kunski krediti zabilježili rast.

Tako su kunski krediti krajem prosinca uz rast na mjesečnoj razini od 1,1 mlrd kuna (1,4 posto), dosegli razinu od 79,1 milijardu kuna. U odnosu na prosinac 2014. kunski krediti su porasli za 5,1 mlrd kuna, što iznosi čak 6,8 posto, čime su nastavili trend godišnjeg stopa rasta koji traje od listopada 2014.

Analitiači RBA ističu pak da pad valutnih kredita datira još od rujna 2012., uz nekoliko prekida koji nisu preokrenuli trend. Tijekom prosinca 2015. vrijednost valutnih kredita smanjila se za dodatnih 2,6 milijardi kuna, na 195,4 milijardi. To je čak 10, 7 milijardi kuna manje u odnosu na kraj 2014., ili 5,2 posto.

"S obzirom da se krajem prosinca prošle godine, 71,2 posto ukupnih kredita odnosio na kredite denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro (za 0,3 posto). S druge strane, godišnji pad ukupnih kredita u kunskoj protuvrijednosti ublažen je slabljenjem kune u odnosu na švicarski franak na godišnjoj razini za 10,9 posto", tumače RBA analitičari.

Krediti dani stanovništvu čine više od 45 posto ukupnih kredita i krajem prosinca su iznosili 124,5 milijardi kuna, a njihov pad na godišnjoj razini iznosi gotovo 2 mlrd. kuna (1,5 posto). Time se nastavio trend razduživanja na godišnjoj razini koji traje od srpnja 2015.

Trend razduživanja poduzeća traje još i duže, od sredine 2012., što se nastavilo i u prosincu prošle godine. Uz mjesečni pad od 1,5 mlrd kuna, krediti poduzećima su krajem prosinca iznosili 87,3 milijardi, čime su na godišnjoj zabilježili pad za 4,75 milijardi, odnosno 5,2 posto.

Za razliku od poduzeća i stanovništva koje se razdužuje, krediti središnjoj državi imaju suprotan trend: krediti sektoru središnje države tijekom prosinca su porasli za 0,9 posto, ili 485 milijuna, i dosegnuli 53 mlrd.kuna. U odnosu na prosinac 2014. rast iznosi 2,8 posto, odnosno 1,4 milijardi kuna.
 
"I u ovoj godini ne očekujemo značajnije promjene u kreditnoj aktivnosti domaćih banaka. Potražnja za kreditima poduzeća na domaćem tržištu ograničena je još nedovoljnim oporavkom gospodarske aktivnosti, ali i mogućnošću zaduživanja na inozemnom tržištu gdje su kamatne stope povoljnije, što i iskorištavaju poduzeća većeg boniteta. Nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak kreditiranja sektora stanovništva, dok bi se trend razduživanja u ovom sektoru mogao zaustaviti u ovoj godini", kažu u RBA analizama dodajući da je ograničavajući faktor i snažna zaduženost obaju sektora.

S obzirom na primjetnu rastuću potražnju za kunskim kreditima u posljednje vrijeme, HNB je za ovaj mjesec najavio provođenje strukturnih repo aukcija čime bi osigurao dodatnu kunsku likvidnost.

 

Izvor: www.banka.hr

Objavljeno: 5.2.2016.
Pogleda: 1767
Tagovi: financijske institucije, krediti