Koje su najveće banke u Adria regiji?

 

Najveća bankarska grupacija "Adria" regije je UniCredit, zatim Nova ljubljanska banka, koju slijedi Intesa Sanpaolo. Od 4.-7. mjesta nalaze se Hypo Alpe Adria, RBA, Erste i SocGen.

Prvi put, u suradnji s Delloiteom, Večernji list donosi liste "ADRIA FSI TOP 15" – ljestvice 15 najvećih bankarskih i 15 najvećih osigurateljskih grupacija te Delloiteovu analizu trendova u regiji Adria. Ljestvicom bankarskih grupacija uvjerljivo dominira grupa UniCredit, slijede je grupe NLB i Intesa Sanpaolo. Ako se izuzme NLB, prvih sedam pozicija u regiji drže banke majke dominantnih banaka u Hrvatskoj – od 4. do 7. mjesta pozicije, naime, drže Hypo Alpe Adria, RBA, Erste i SocGen.

“Najveće bankarske grupacije regije Adria posluju na većem broju tržišta, što im omogućuje servisiranje potreba klijenata s regionalnim aktivnostima.
U prilog važnosti ovdje prikazanih 15 najvećih bankarskih grupacija u regiji govori i činjenica da zbroj njihove aktive čini više od 80 posto ukupne bankarske aktive u svim zemljama regije”, donosi Delloite u svojoj analizi.

Najveća bankarska grupacija u regiji talijanski je UniCredit, koji posluje u četiri države regije (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina), uz aktivu u regiji ukupno veću od 19,7 milijardi eura. Slijedi grupacija Nova Ljubljanska banka, koja posluje u svim državama regije osim u Hrvatskoj, a za njom grupa Intesa Sanpaolo, koja usluge pruža u četirima zemljama u kojima je i grupacija UniCredit.

Te tri najveće bankarske grupacije regije zajedno čine oko 36 posto ukupne aktive regije, zapazili su u Delloiteu.

Sukladno očekivanjima, u 2010. godini rezervacije za loša i upitna potraživanja nastavile su trend rasta započet u prethodnim godinama. Taj trend zapravo je nastavljanje čišćenja bilanci, započeto u 2008. godini, a među ostalim je posljedica znatnog povećanja portfelja loših potraživanja (takozvanih non performing loans), i u globalnom bankarskom sustavu i u regiji.

Loši krediti
U skladu s nastavljanjem trendova iz protekle godine, korisno je ponovno podsjetiti da se problem portfelja loših potraživanja na razvijenim tržištima, među ostalim, rješava i prodajom cijelih blokova takvih portfelja. Njihovi su kupci obično vrlo veliki, specijalizirani svjetski fondovi, druge banke ili specijalizirane kompanije.

Isti su metodološki pristupi i na srednjoeuropskim tržištima, gdje to pravno-regulatorni okviri omogućuju. U regiji koju promatramo, međutim, dosad nije bilo tako. Ipak, s obzirom na znatan porast loših potraživanja, s jedne se strane stvara kritična masa, a s druge i sve veća potreba za rješavanjem izazova novim metodama i pristupima, kao što je slučaj s razvijenim sustavima.

Profitabilni
Prema podacima središnjih banaka, i nakon provedenih čišćenja bilanci većina banaka ostaje adekvatno kapitalizirana. Unatoč tome što je povećanje troškova rezervacija negativno utjecalo na profitabilnost, većina banaka i u 2010. godini poslovala je s dobiti. Tako je od 15 najvećih grupacija, njih 12 poslovalo profitabilno. Štoviše, ako se gleda dobit prije rezervacija, može se zapaziti da je ona u pravilu ostala na razini iz 2009. godine ili se čak povećala, pod utjecajem većih kamatnih prihoda.

Hrvatska - najveći u regiji
Hrvatsko je bankarsko tržište najveće u regiji po veličini aktive sektora. U Hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, dok banaka srednje veličine ima relativno malo – svega tri od ukupno 34 banke. Pritom velike banke čine više od 82 posto ukupne aktive. Općenito govoreći, profitabilnost je niža kod malih banka. Devet ih je imalo gubitke.

Slovenija - prvi per capita
Gledano po veličini aktive bankarskog sektora, slovensko je tržište drugo u regiji, dok je po prosječnoj aktivi po stanovniku na prvom mjestu. Takav plasman u skladu je i s ostalim gospodarskim pokazateljima. Slovenske su banke na pogoršanje gospodarskih uvjeta reagirale na dva načina: strožim uvjetima zaduživanja te povećanjem rezervacija.

BiH - puno banaka
Zanimljivo je primijetiti kako u Bosni i Hercegovini postoji čak 28 banaka, unatoč relativno malom iznosu ukupne aktive. To je dijelom posljedica postojanja posebnog entiteta Republike Srpske, zbog čega dio bankarskih grupacija posluje kroz dvije odvojene pravne osobe. Tri banke imaju 44 posto aktive, a gledano na razini grupacija taj omjer raste na gotovo 54 posto.

Makedonija - rast 14%
Makedonski bankarski sektor je u 2010. rastao po stopi od gotovo 14% (u domaćoj valuti) i to primarno pod utjecajem kreditne ekspanzije. Pritom je najveći dio kreditiranja bio usmjeren poduzećima. Također su rasli i ukupni depoziti, u čemu najveći udio ima stanovništvo. U sektoru je zamjetna visoka koncentracija. Tri najveće zauzimaju 2/3 tržišta.

Srbija - najveća zemlja, a tek treći
Iako je Srbija po broju stanovnika najveća zemlja regije, njezin bankarski sustav nalazi se tek na trećem mjestu, s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji. Prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju na peto mjesto. Razloge za to treba prije svega potražiti u relativno slabijoj penetraciji banaka. Spomenuta niska penetracija ujedno sugerira velik potencijal.

Crna Gora - pad aktive 2,7%
Crna Gora je u usporedbi s 2009. godinom, imala pad ukupne aktive od 2,7 posto, što je prije svega posljedica smanjenja neto kreditnih plasmana. Središnja banka, kao ključni aspekt bankarskog poslovanja u sljedećem razdoblju, vidi problematiku kvalitete kreditnih plasmana i održavanje zadovoljavajuće razine kapitaliziranosti banaka.

izvor: Večernji list

Objavljeno: 4.7.2011.
Pogleda: 2496
Tagovi: krediti, makroekonomija, financijske institucije