Koje ćemo pouke izvući iz pada Credo banke?

 

HNB zbog kriminala gasi banku čije ime sugerira kredibilnost, a slučaj može biti indikator ima li banka šanse ako vlasniku osnovni biznis zapadne u teškoće. S domaćeg bankarskog tržišta brzinom jednog potpisa odlazi Credo banka. Ironija je očita: HNB gasi banku čije ime sugerira povjerenje i kredibilnost, i to zbog kriminalnih radnji koje su zdušno provodili Uprava i vlasnici koristeći se bankom kao samoposluživanjem.

U HNB-u je na uzbunu zazvonilo kad je zamijećeno da je kapital banke na granici, na rubnih 12,2 posto, a rezervacije stagniraju dok svim ostalim bankama lagano rastu te banka usto nudi fantastične kamate na štednju. Kad je na posljetku došao u izvanredni nadzor, HNB se uhvatio ni manje ni više nego forenzike, koja je pokazala da su se značajni tokovi novca u nekoliko transakcija slili na račune vlasnika (višestruko preko ograničenja kreditiranja) čiji je osnovni posao - građevina. Pametnome dosta.

I dok HNB i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) problem Credo banke žele riješiti "blitzkriegom", a osiguranu štednja isplatiti već idući tjedan, kako bi se očuvalo povjerenje, igre bez granica vlasnika ostavit će posljedice na bankarski sustav. Iako je riječ o banci koja drži tek 0,44 posto tržišta, najveću štetu imat će država, koja putem DAB-a mora isplatiti zajamčenih 465 milijuna kuna osiguranih depozita.

Na ljestvici gubitnika slijede različiti fondovi koji se samo mogu nadati da će u (vjerojatnom) stečajnom postupku uspjeti izvući barem dio od uloženih 150 milijuna kuna kratkoročnih kredita... Desetke milijuna kuna prekonoćnih kredita Credo banci podijelio je niz manjih banaka i Financijska agencija.

Za razliku od njih, stranci i svi čiji depoziti premašuju osiguranih 400.000 kuna mogu se samo uhvatiti za glavu jer je njihova štednja stvar prošlosti. Ugrubo, riječ je o 750 milijuna kuna štete, no pravi razmjeri moći će se utvrditi tek kad likvidatori naprave bilancu.

Žalosno je što se nakon tri bankarske krize u devedesetima desetljeće kasnije događa slučaj Credo banke. No, on može biti dobar indikator ima li banka šanse ako njezinu vlasniku osnovno poslovanje zapadne u teškoće. Zato će u sljedećoj godini, u kojoj se ne očekuju rast gospodarstva i oporavak tržišta nekretnina, biti zanimljivo vidjeti što će se događati s ostalim manjim bankama, posebno onima kojima su vlasnici građevinari.

Izvor: Poslovni.hr/Ana Balašković

Objavljeno: 24.11.2011.
Pogleda: 2208
Tagovi: financijske institucije