Kamatne stope više ne padaju

 

Od početka 2011. naovamo kamatne su stope prošle kroz dva različita razdoblja. U prvom dijelu razdoblja, to jest do ljeta 2011., uočljiv je nastavak trendova koji su profilirani još početkom 2010.: kamatne su stope u Hrvatskoj bilježile pad, čak i kada su kamatne stope u Eurozoni rasle. 

Međutim, u drugoj se polovici prošle godine zamjećuje zaustavljanje trenda: kamatne stope u Hrvatskoj prestaju padati. Na zaustavljanje trenda utjecala je druga eskalacija fiskalne krize u EU (koja je počela u kolovozu 2011.) i s njom povezana obnova straha od recesije. Posvuda su rizici narasli, a banke su se u Europi našle pod stresom zbog nametnutog razduživanja – procesa u kojemu do sredine ove godine moraju znatno povećati angažirani kapital. Zbog poznate slabosti javnih financija, Hrvatska nije mogla ostati izolirana od negativnih učinaka koji dopiru s međunarodnoga tržišta.
Krizne tendencije koje se ponovo bude nakon srpnja 2011. možemo pratiti na nekoliko razina. Čimbenici koji su djelovali u tom razdoblju mogu se grubo podijeliti na inozemne i domaće.

Na inozemnom planu djeluju tri ključna čimbenika
1. Prethodeći pokazatelji ekonomske aktivnosti sredinom prošle godine počinju ukazivati kako gospodarski rast u Europi jenjava. Najava se materijalizirala u zadnjem tromjesečju prošle i prvom tromjesečju ove godine, kada je u većini zemalja EU izgubljen gospodarski rast. Neke su države (Južna Europa i Velika Britanija) ponovno ušle u recesiju. Zbog smanjene potražnje jenjava i pritisak na rast kamatnih stopa u Eurozoni, iako drugi rizici djeluju u smjeru njihova povećanja.
2. Ponovo eskalira fiskalna kriza koja prijeti prerastanjem u krizu Eurozone. Ova se eskalacija najbolje vidi u prinosima na njemačke državne obveznice koje se smatraju sigurnom lukom: prinos zbog povećanja potražnje pada od sredine 2011. naovamo, da bi u jednom trenutku, u jesen prošle godine, postao čak i negativan (!). To je siguran simptom panike kod investitora. Usvajanje Fiskalnog pakta i intervencije ECB-a, kojima je na tri godine proširen prozor likvidnosti za banke (tzv. Long Term Refinancing Operations), smiruje paniku (prinos na njemačke državne obveznice blago raste). Međutim svi indikatori rizika i dalje ostaju na povišenim razinama.
3. Sredinom prošle godine postaje jasno da će regulatori banaka inzistirati na takozvanom razduživanju: europskim je bankama dan rok da do sredine 2012. znatno povećaju kapitalizaciju, a nakon toga počinje primjena nove regulacije Basle III. Prociklički učinak ove mjere znači da banke u razdoblju razduživanja (odnosno povećanja kapitalizacije) ne mogu agresivno konkurirati i osvajati nove klijente, što ne pomaže europskom gospodarstvu da izbjegne recesiju. MMF (2012) procjenjuje da će banke u Eurozoni morati smanjiti bilančne izloženosti za nevjerojatnih 2 bilijuna € tijekom dvije godine. Brojka se čini vrlo velikom, no čak i kada bi samo jednim dijelom bila točna, takav bi temporazduživanja imao negativan učinak na ekonomsku aktivnost.
Na domaćem planu također djeluju tri ključna recesijska čimbenika
1. Tri inozemna šoka prelijevaju se i na domaće gospodarstvo - trgovačkim vezama (ponajprije zbog recesije u Italiji) i kroz banke (smanjena mogućnost financiranja iz inozemstva uz lošije uvjete).
2. Nema rasta jer institucionalne reforme i restrukturiranje gospodarstva nisu izvedeni na vrijeme, za vrijeme dobrih godina u prošlom desetljeću.
3. Iako je nova vlada privremeno uspjela izbjeći pad kreditnoga rejtinga, ne vidi se kako će se riješiti osnovni problemi u vezi s dugoročnom fiskalnom prilagodbom i osposobljavanjem za novi ciklus rasta. Vladina politika još uvijek nema vjerodostojnost nužnu za početak trajnijeg obaranja premija rizika.

U zaključku, kamatne su stope na depozite konvergirale kada je riječ o kratkoročnim depozitima. Međutim dugoročne su stope i dalje iznad prosjeka. Banke i dalje plaćaju premiju na dugoročne devizne depozite stanovništva koji su ujednonajvažniji domaći izvor financiranja banaka Eurozone, što znači da banke na domaćem tržištu plaćaju premiju odpribližno jedan postotni bod za najvažniji izvor domaćega financiranja - deviznu štednju. Stoga se znatan dio razlike aktivnih kamatnih stopa u odnosu na Eurozonu i dalje mora povezivati s većim troškovima izvora financiranja.


seebiz.eu

Objavljeno: 18.5.2012.
Pogleda: 5024
Tagovi: krediti