Kamate na kredite vani 3 posto, u nas 6 posto

 

Uz račun je lakše doći i do kredita koji su "sa zapadne strane" znatno povoljniji.

Konačna liberalizacija deviznog zakona, koja se laički uglavnom svodi na legalizaciju otvaranja štednih računa i podizanja kredita u inozemstvu, s prvim je radnim danom nove godine i službeno aktualna. Što se u ovom trenutku događa ili će se istekom oročenja događati sa štednim računima u hrvatskim bankama, možemo samo nagađati, no nekoliko je činjenica u koje smo sigurni.

Povoljnije u eurozoni

Kreditiranje je u Europskoj uniji, a posebno u eurozoni, daleko povoljnije nego u Hrvatskoj, dok su kamate na štednju u Hrvatskoj na najnižim razinama u posljednjih pet godina. Te dvije premise zajedno vode do zaključka da je u tuđem vrtu trava zelenija, pa nisu baš logična bankarska uvjeravanja kako ne očekuju prelijevanje štednje i podizanje kredita izvan granica. Realnija je opcija da će početi nicati posredničke agencije koje bi klijentima mogle ponuditi usluge pronalaženja dobrih uvjeta štednje ili kredita uz proviziju jer bi im ipak bilo lakše doći do prave informacije nego pojedincu.

– Imao sam kontakte s posrednicima koji su takav posao pokušavali ugovoriti s nekim švicarskim bankama i vjerujem da će biti sve više specijaliziranih agencija koje će se time baviti. U ovom trenutku vjerojatnije je pružanje posredničkih usluga kad su u pitanju krediti nego štednja – komentira Toni Hrelja, direktor portala moj-bankar.hr, specijaliziranog za financijske proizvode i usluge na domaćem tržištu.

Budući da se portal bavi uspoređivanjem uvjeta za klijente na domaćem tržištu, vjeruje da će se u budućnosti i njegova tvrtka pozabaviti ovim segmentom poslovanja. Kamate na kredite u inozemstvu su, kaže, doista povoljnije, posebno kad su posrijedi dugoročni krediti, kod kojih i male razlike u postotku donose velike uštede na dugi rok.

– Ako se kredit u Švicarskoj može podignuti po kamati od dva ili tri posto, a kod nas klijent plaća šest posto, za iznose od 50 tisuća eura naviše na rok od 20-ak godina, razlike su goleme. Vjerujem da bi svaki dužnik rado platio proviziju onome tko bi mu omogućio kredit po puno povoljnijim uvjetima – kaže Hrelja.

Uvjeren je da su za takve aranžmane zainteresirane i inozemne banke, no samo kad su posrijedi kvalitetni klijenti i osiguranje potraživanja u nekretninama. Prvi su na top listi, znači, stambeni krediti. Kad je, pak, štednja u pitanju, javna je tajna da se i dosad oročavalo u Austriji iako tu mogućnost zakon nije predviđao bez posebnih dozvola HNB-a. Povoljnije kamate sad su se preselile kod naših istočnijih susjeda, u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Premda tvrdoglavo opovrgavaju mogućnost masovnog odljeva štednje u susjedne zemlje, banke su i te kako svjesne da će toga biti. A u tom slučaju spremne su i pružiti tehničku pomoć kad je posrijedi štednja u nekoj od članica njihove grupe, što je manje zlo od preseljenja u drugu financijsku instituciju.

Dokumentacija i savjeti

– Ako klijent želi oročiti novac u nekoj članici unutar grupe, možemo mu pomoći dokumentacijom i savjetima o zakonskoj regulativi. U tom slučaju možemo brže provesti i naloge koje klijent zatraži – potvrđuje Jasna Dakić iz korporativnih komunikacija Hypo banke. Savjetodavnu pomoć spremna je omogućiti i Zaba, gdje će, kažu, upite klijenata o štednji i kreditima u drugim državama gdje posluju rješavati individualno. U drugim bankama koje smo anketirali nisu baš skloni tim kombinacijama; u Erste banci građanima savjetuju da direktno kontaktiraju s inozemnim bankama ako žele poslovati s njima, dok u RBA preporučuju informiranje u poslovnicama ili na web stranicama članica njihove grupe.

izvor: vecernji.hr

Objavljeno: 4.1.2011.
Pogleda: 2271
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja